Baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes) ili zimska gljiva je vrsta jestive gljive. Nazvana je po vremenu rasta, odnosno baršunastom stručku.U Japanu i Koreji se ova gljiva i uzgaja.
Klobuk je u početku polukružan, potom otvoren. Mazav je i vrlo ljepljiv. Ima vrlo malo mesa. Žućkastocrvene je ili narančastožute boje, u sredini tamniji. Promjera je do 10 cm. Listići su rijetki, slobodni, bijele boje. Kako gljiva stari, postaju crvenkasti. Prema kraju klobuka su uži. Stručak je 3-7 cm dug, pun, kasnije šupalj i bočno spljošten. Baršunast, pod klobukom crvenkast, prema dnu tamnosmeđ i na kraju crn. Меso je žuto, tanko, mekano, žilavo, u dršci vlaknasto i žutozelenkasto. Nema karakterističan miris i okus.
Spore su cilindrično duguljaste, 8-11x3-4 μm. U masi su bijele.
Ova gljiva raste kao saprofit ili parazit u kasnu jesen i zimi, busenasto ili pojedinačno u listopadnim šumama. Jestiv je samo klobuk, jer je stručak tvrd. Zamjena s drugim gljivama je nemoguće, što zbog godišnjeg doba kada raste, što zbog baršunastog stručka.
Ako se na površinu stručka nanese kap sumporne kiseline, to mjesto trenutačno postane crnosmeđe.
U Kini se ova gljiva smatra ljekovitom.Sadrži antioksidanse, kao što je ergotionein. Testiranje na životinjama naznačilo je kao moguću primjenu razvoj cjepiva te imunoterapiju raka. [1]
Istraživanje na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru, prvi put objavljeno 2005. godine, pokazalo je da stručak gljive sadrži veliku količinu proteina, nazvanog "Five" / "FIP-fve" od strane istraživača,a koji pomaže u regulaciji imunog sustava. Gljiva također sadrži flamutoksin, citolitički i kardiotoksični protein koji je dokazan kao netoksičan kod oralne primjene.[2]
Focht,I. Ključ za gljive ,Zagreb 1986.
Baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes) ili zimska gljiva je vrsta jestive gljive. Nazvana je po vremenu rasta, odnosno baršunastom stručku.U Japanu i Koreji se ova gljiva i uzgaja.