Crna bazga (lat. Sambucus nigra), je grm iz porodice Adoxaceae. Raste u Europi i Sjevernoj Americi, te na sjeveroistoku Afrike.[1] Raste na staništima koja uključuju i suha i vlažna mjesta, te sunčane položaje. Kod nas je ima i u nizinama i u planinskom dijelu zemlje, dok u primorju i na otocima izostaje. Najčešće raste kao grm ili manje stablo visine do 6 metara. Koristi se kao ljekovita biljka, potpuno zreli plodovi su jestivi u prokuhanom stanju. Iz njih se može prirediti pekmez, sirup, te vino, a mogu se koristiti i kod izrade pita i savijača, posebno su ukusni u kombinaciji sa jabukama. Cvijetovi se koriste za izradu sirupa ugodnog osvježavajućeg okusa. Listovi i kora stabla su otrovni .
0,25 -0,51 mg/100 g karotina
18 mg/100g vitamina C
0,065 mg/100 g vitamina B 1
0,078 mg/100 g vitamina B 2
0,25 mg/100 g vitamina B 6
1,0 - 1,1 mg/100 g ukupnog sadržaja voćnih kiselina
57 mg /100 g fosfora
35 mg/100 g kalcija
305 mg/100 g kalija
0,5 mg/100 g natrija
U Njemačkoj, Danskoj i Štajerskoj se bazga uzgaja kao voćka.
Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.
Crna bazga (lat. Sambucus nigra), je grm iz porodice Adoxaceae. Raste u Europi i Sjevernoj Americi, te na sjeveroistoku Afrike. Raste na staništima koja uključuju i suha i vlažna mjesta, te sunčane položaje. Kod nas je ima i u nizinama i u planinskom dijelu zemlje, dok u primorju i na otocima izostaje. Najčešće raste kao grm ili manje stablo visine do 6 metara. Koristi se kao ljekovita biljka, potpuno zreli plodovi su jestivi u prokuhanom stanju. Iz njih se može prirediti pekmez, sirup, te vino, a mogu se koristiti i kod izrade pita i savijača, posebno su ukusni u kombinaciji sa jabukama. Cvijetovi se koriste za izradu sirupa ugodnog osvježavajućeg okusa. Listovi i kora stabla su otrovni .
