dcsimg

Glodari ( Bosnian )

provided by wikipedia emerging languages

Glodari (latinski: Rodentia) jesu red sisara koje karakteriziraju po dva stalno rastuća sjekutića u gornjoj i donjoj vilici koja se konstantno troše.

U svijetu postoji približno 2.277 vrsta glodara, što čini gotovo 40% svih vrsta sisara,[1] a nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Najpoznatiji glodari jesu miš, pacov, vjeverica, dabar, hrčak, morsko prase, činčila i mnogi drugi. Glodari posjeduju oštre sjekutiće pomoću kojih sitne hranu, drvo ili grizu predatore. Većina glodara jede sjemenke ili biljke. Veličina tijela razlikuje se od vrste do vrste od približno 5 cm velikog afričkog patuljastog miša do približno 130 cm velikog vodenprasca, no većina vrsta velika je između 8 i 35 cm. Većina glodara noćne su životinje ili su aktivne u sumrak, ali se mogu sresti i po danu.

Također pogledajte

Reference


P biology.svg Nedovršeni članak Glodari koji govori o biologiji treba dopuniti. prema pravilima Wikipedije.

license
cc-by-sa-3.0
copyright
Autori i urednici Wikipedije

Glodari: Brief Summary ( Bosnian )

provided by wikipedia emerging languages

Glodari (latinski: Rodentia) jesu red sisara koje karakteriziraju po dva stalno rastuća sjekutića u gornjoj i donjoj vilici koja se konstantno troše.

U svijetu postoji približno 2.277 vrsta glodara, što čini gotovo 40% svih vrsta sisara, a nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Najpoznatiji glodari jesu miš, pacov, vjeverica, dabar, hrčak, morsko prase, činčila i mnogi drugi. Glodari posjeduju oštre sjekutiće pomoću kojih sitne hranu, drvo ili grizu predatore. Većina glodara jede sjemenke ili biljke. Veličina tijela razlikuje se od vrste do vrste od približno 5 cm velikog afričkog patuljastog miša do približno 130 cm velikog vodenprasca, no većina vrsta velika je između 8 i 35 cm. Većina glodara noćne su životinje ili su aktivne u sumrak, ali se mogu sresti i po danu.

license
cc-by-sa-3.0
copyright
Autori i urednici Wikipedije