Oceanski dupini (lat. Delphinidae) su porodica iz podreda kitova zubana, pa su prema tome i oni sisavci koji žive u vodi. Oni su najraznovrsnija i s 40 vrsta najveća porodica kitova. Žive u svim morima.
Dupini su najčešće veliki između 1,5 i 4 metra dugi, dok orke dosižu, kao najveći dupini, čak do 8 m. Tijela su im hidrodinamički oblikovana, prilagođena brzom plivanju. U glavi imaju okrugli organ (često nazvan dinja) koji je dio njihovog organa za eholociranje. Kod mnogih vrsta je čeljust jasno izražena i tvori izduženi "kljun". Kod više vrsta čeljust ima veliki broj zubi.
Mozak dupina je velik s vrlo kompleksnom moždanom korom, što je razlog da ih zoolozi ubrajaju u najinteligentnije životinje.
Boja tijela im je u pravilu sastavljena od različitih stupnjeva sive boje, pri čemu je donja strana tijela svjetlija, a leđa su jasno omeđena i tamna. Osim toga, vrste se međusobno razlikuju linijama i poljima u različitim tonovima boja i kontrasta.
Osjetila sluha i vida su im vrlo dobra. Imaju vanjske ušne otvore, no oni vjerojatno nisu u funkciji. Zvuk im preko donje vilice i srednjeg uha stiže u unutrašnje uho. Oči su im uglavnom prilagođene gledanju pod vodom, ali jako dobro vide i izvan nje. Vrlo važnu ulogu u snalaženju u okolini ima sposobnost eholociranja uz pomoć ultrazvuka.
Od drugih kitova zubana razlikuju se sljedećim osobinama: dva prva kralješka u kralježnici su im međusobno sraštena, imaju manji broj rebara, sraštene su im dvije polovine donje čeljusti do najviše jedne trećine, a zubi su im tupi.
Svi dupini odbacuju vanjske kožne stanice od prilike svaka dva sata. Ova neprekidna regeneracija smanjuje otpor vode i izaziva pažnju znanstvenika koji se bave ljudskom regeneracijom, kao i graditelja brodova.
Dupini su vrlo brzi plivači, dosižu brzinu od 80 do 90 km/h. Često iskaču iz vode, izvodeći uz to i prave akrobacije. Ti se skokovi tumače kao igra. Pored toga, ti izroni im omogućuju i brže kretanje nego samo pod vodom. Također, to im pomaže i u potrazi za hranom, jer prate gdje se okupljaju galebovi. Kad su u lovu, zaranjaju na dubinu i do 300 m i pri tome mogu ostati pod vodom do 15 minuta. Dupini su poznati po tome, da se približavaju brodovima i jašu na valovima iza ili ispred njih.
Dupini su socijalne životinje koje žive u grupama. Tako zvane "škole", kako se obično takve grupe nazivaju, okupljaju se na mjestima s obiljem hrane u privremene skupine koje mogu imati i više od 1000 jedinki. Jedinke se međusobno sporazumijevaju cijelim nizom različitih zvukova koji zvuče poput kliktanja, zvižduka, gakanja i drugačije, a služe se i tjelesnim kontaktom kao sredstvom sporazumijevanja. Osim toga, tonovima visoke frekvencije istražuju i spoznaju okolinu uz pomoć eholokacijskog mehanizma. Britanski znanstvenici su nedavno utvrdili, da se dupini međusobno nazivaju "imenima". Svaka jedinka ima drugačiji zviždavi zvuk kao "ime", i zadržava ga do u duboku starost, vjerojatno zauvijek.
Pripadnost određenoj grupi nije jako čvrsta, često se događa da neka jedinka promjeni grupu. No ipak razvijaju čvrste međusobne veze što je naročito vidljivo u pomoći i podršci koju pružaju ranjenoj ili bolesnoj jedinki iz grupe.
Dupini spavaju na način, da naizmjence jedna polovina mozga uvijek ostaje budna. Tako je moguće disanje. Osim toga, jedno oko uvijek ostaje otvoreno kako bi vidjeli mogućeg neprijatelja, odnosno njegov napad. U razdoblju spavanja su aktivnosti dupina sasvim smanjene.
Kao i svi drugi kitovi, i dupini donose na svijet samo jedno mladunče. Skotnost traje prosječno godinu dana i varira od vrste do vrste. Mladunci ostaju uz majku do šest godina, ali u dobi od nekoliko mjeseci već počinju sami potragu za hranom.
Dupini su brzi grabežljivci koji svoj plijen aktivno love. Otkrivaju ga uz pomoć sistema eholociranja. Općenito, dupini imaju jednake konusne zube koji služe samo za držanje plijena. Ulovljene ribe ili glavonošce gotovo uvijek gutaju u jednom komadu. Zubi su im u pravilu prilagođeni plijenu. Vrste koje se hrane uglavnom ribama imaju više zubi, a one koje love pretežno glavonošce ih imaju manje. Neki dupini ponekad love i ljuskare. Jedini dupin koji se hrani i drugim morskim sisavcima, kao što su tuljani ili drugim vrstama kitova odnosno dupina je orka. Neki dupini koriste kooperativne strategije u zajedničkom lovu. Jedna od njih je, da cijela škola okruži jato riba i onda ih tjera prema obali.
Od svih vrsta dupina, najpoznatiji je veliki dupin (Tursiops truncatus). Delfinariji ga najčešće drže, a već se u njima i godinama s uspjehom razmožava. Međutim, držanje dupina u delfinarijima je vrlo osporavano, jer između ostalog jedan bazen nikada ne odgovara standardu mora. Najveći dupin je orka koji zbog svoje velike popularnosti najčešće služi kao magnet za publiku.
Zbog velike inteligencije i sposobnosti učenja, vojske SADa kao i rusije koriste velike dupine za razne vojne svrhe. Dresiraju ih za postavljanje mina na neprijateljske brodove ili za njihovo onesposobljavanje.
Poznate su također i određene terapije teških bolesnika, primjerice, autističnih osoba uz pomoć dupina. Najčešće se bolesnik drži za leđnu peraju dupina, a taj ga vuče plivajući za sobom. No, i to je vrlo sporno, jer se isti rezultati postižu uz pomoć drugih životinja uz bitno niže troškove.
U starogrčkoj mitologiji su dupini igrali vrlo važnu ulogu, a i u novije doba se koriste kao simboli za ezoteriku kao i za hipi pokret.
Vrlo veliku popularnost je svojevremeno uživala TV serija o dupinu Flipperu.
Dokumentarni film "Zaljev" koji opisuje sezonski lov i ubijanje dupina u Nacionalnom parku u Taijiu, u Japanu, dobitnik je Oscara za najbolji dokumentarni film i brojnih drugih filmskih nagrada. Film je osmislio Ric O'Barry, koji je bio jedan od glavnih dresera dupina u TV seriji Flipper, a kasnije je postao, jedan od najpoznatijih aktivista za zaštitu dupina. Posebno se zalaže za zabranu lova i ubijanja dupina u Japanu o čemu i govori dokumentarni film.
Oceanski dupini (lat. Delphinidae) su porodica iz podreda kitova zubana, pa su prema tome i oni sisavci koji žive u vodi. Oni su najraznovrsnija i s 40 vrsta najveća porodica kitova. Žive u svim morima.
