Bijeli glog ili obični glog (lat. Crataegus monogyna), je najčešća vrsta gloga u Evropi, Sjevernoj Africi i Zapadnoj Aziji. Uspijeva i na brojnim drugim mjestima u svijetu, kao unesena, invazijska vrsta. Plodovi su mu jestivi, cvjetovi se koriste u narodnoj medicini.[1]
Glog je dikotiledona biljka. Listovi su perasto raspoređeni sa mrežestom nervaturom, stablo je drvenasto, sa pravilno raspoređenim provodnim snopićima. Ova biljka ima neke dijelove stabla koji su preobraženi u bodlje.[2][3]
Do danas je dobijen veliki broj kultivara, koji se koriste u hortikulturi, ali i kao voće.
Postoje i križanci gloga i jarebike (Crataegosorbus"Granatnaja" - u izvedbi ruskog botaničara Ivana Vladimiroviča Mičurina), te gloga i mušmule (Crataegomespilus Dardari ).
Bijeli glog ili obični glog (lat. Crataegus monogyna), je najčešća vrsta gloga u Evropi, Sjevernoj Africi i Zapadnoj Aziji. Uspijeva i na brojnim drugim mjestima u svijetu, kao unesena, invazijska vrsta. Plodovi su mu jestivi, cvjetovi se koriste u narodnoj medicini.
Glog je dikotiledona biljka. Listovi su perasto raspoređeni sa mrežestom nervaturom, stablo je drvenasto, sa pravilno raspoređenim provodnim snopićima. Ova biljka ima neke dijelove stabla koji su preobraženi u bodlje.
Do danas je dobijen veliki broj kultivara, koji se koriste u hortikulturi, ali i kao voće.
Postoje i križanci gloga i jarebike (Crataegosorbus"Granatnaja" - u izvedbi ruskog botaničara Ivana Vladimiroviča Mičurina), te gloga i mušmule (Crataegomespilus Dardari ).
