Žestilj (žestika, tatarski javor; lat. Acer tataricum) - vrsta javora porijeklom iz središnje i jugoistočne Europe i jugozapadne Azije. Rasprostire se od Austrije prema jugozapadu Rusije, Kavkazu i jugu Turske. Latinsko ime vrste, dobilo je ime po narodu Tatara u južnoj Rusiji.
To je listopadni grm ili malo šire stablo, koje naraste do 4-12 m visine, s kratkim deblom do 20-50 cm promjera i tankim granama. Kora je tanka, blijedo smeđa, glatka, a kasnije postaje plitko ispucana na starim stablima. Listovi su jednostavni, široko jajoliki, 4,5-10 cm dugo i 3-7 cm široki, bez režnjeva ili s tri ili pet plitkih režnjeva. Rub lista grubo i nepravilno nazubljen. Peteljka lista je vitka, često ružičasta, 2-5 cm duga.
Cvjetovi su bjelkasto-zeleni, 5-8 mm dugi. Plod je crvenkasta perutka, 10-12 mm duga, s krilima od 2-3 cm, sazrijeva krajem ljeta do početka jeseni. [1]
Žestilj (žestika, tatarski javor; lat. Acer tataricum) - vrsta javora porijeklom iz središnje i jugoistočne Europe i jugozapadne Azije. Rasprostire se od Austrije prema jugozapadu Rusije, Kavkazu i jugu Turske. Latinsko ime vrste, dobilo je ime po narodu Tatara u južnoj Rusiji.
To je listopadni grm ili malo šire stablo, koje naraste do 4-12 m visine, s kratkim deblom do 20-50 cm promjera i tankim granama. Kora je tanka, blijedo smeđa, glatka, a kasnije postaje plitko ispucana na starim stablima. Listovi su jednostavni, široko jajoliki, 4,5-10 cm dugo i 3-7 cm široki, bez režnjeva ili s tri ili pet plitkih režnjeva. Rub lista grubo i nepravilno nazubljen. Peteljka lista je vitka, često ružičasta, 2-5 cm duga.
Cvjetovi su bjelkasto-zeleni, 5-8 mm dugi. Plod je crvenkasta perutka, 10-12 mm duga, s krilima od 2-3 cm, sazrijeva krajem ljeta do početka jeseni.