Bodečnjak veliki (lat. Helicolenus dactylopterus dactylopterus) riba je iz porodice bodeljki - Scorpaenidae, jedina u našem moru koja pripada rodu Helicolenus. Sinonimi su joj Helicolenus dactylopterus, Helicolenus imperialis, Helicolenus maculatus, Helicolenus maderensis, Helicolenus thelmae, Scorpaena dactyloptera, Sebastes dactyloptera, Sebastes dactylopterus, Sebastes imperialis, Sebastes maculatus [1].
Kod nas se još naziva i jauk ili bodenjak veliki. Ovo je česta riba u dubinama južnog Jadrana, kao i na srednjem Jadranu. Živi većinom na dubokim brakovima, gdje je vrstan grabežljivac koji se hrani sitnijom ribom i rakovima. Izgleda kao mješanac kanjca i škarpine, s ponašanjem kirnje. Ružičasto crvene je boje s prugama i mrljama smeđih nijansi. Oči su joj izražene, a ima otrovne bodlje na početcima leđne peraje i na škržnim poklipvima. Ubod je jako bolan i ne zacjeljuje jednostavno. Ova vrsta ribe živi dugo, i do 40 godina [2] (po drugim izvorima 43). U Jadranu naraste do 0,5 kg, a najveći svjetski primjerak je imao 47.0 cm i 1,55 kg. Živi na dubinama 50 – 1100 m. Jestiva je i cijenjena u prehrani.
Ova vrsta živi na istočnom dijelu Atlantika,od Islanda i Norveške do Gvinejskog zaljeva, oko otoka u Atlantiku (Madeira, Azori i Kanari),na zapadnom dijelu Atlantika od Nove Škotske do Venezuele, na Mediteranu i na Južnom dijelu Atlantika (Zaljev Walvis, Namibija do Natala, JAR)[3].
Bodečnjak veliki (lat. Helicolenus dactylopterus dactylopterus) riba je iz porodice bodeljki - Scorpaenidae, jedina u našem moru koja pripada rodu Helicolenus. Sinonimi su joj Helicolenus dactylopterus, Helicolenus imperialis, Helicolenus maculatus, Helicolenus maderensis, Helicolenus thelmae, Scorpaena dactyloptera, Sebastes dactyloptera, Sebastes dactylopterus, Sebastes imperialis, Sebastes maculatus .
Bodečnjak velikiKod nas se još naziva i jauk ili bodenjak veliki. Ovo je česta riba u dubinama južnog Jadrana, kao i na srednjem Jadranu. Živi većinom na dubokim brakovima, gdje je vrstan grabežljivac koji se hrani sitnijom ribom i rakovima. Izgleda kao mješanac kanjca i škarpine, s ponašanjem kirnje. Ružičasto crvene je boje s prugama i mrljama smeđih nijansi. Oči su joj izražene, a ima otrovne bodlje na početcima leđne peraje i na škržnim poklipvima. Ubod je jako bolan i ne zacjeljuje jednostavno. Ova vrsta ribe živi dugo, i do 40 godina (po drugim izvorima 43). U Jadranu naraste do 0,5 kg, a najveći svjetski primjerak je imao 47.0 cm i 1,55 kg. Živi na dubinama 50 – 1100 m. Jestiva je i cijenjena u prehrani.
Ova vrsta živi na istočnom dijelu Atlantika,od Islanda i Norveške do Gvinejskog zaljeva, oko otoka u Atlantiku (Madeira, Azori i Kanari),na zapadnom dijelu Atlantika od Nove Škotske do Venezuele, na Mediteranu i na Južnom dijelu Atlantika (Zaljev Walvis, Namibija do Natala, JAR).