Banana (lat. Musa), rod jednosupnica iz porodice bananovki (Musaceae) kojemu pripada 72 vrste[1] trajnica čiji je plod, banana, široko rasprostranjen u ljudskoj ishrani. Banane su zeljaste voćke drvolikog izgleda koje mu daju tijesno priljubljeni lisni rukavci, čineći na taj način prividno deblo. Listovi su veliki a iz podraslih plodnica cvjetova razvija se mesnati plod.
Rod je prvi imenovao Carl Linnaeus 1753., a postoje dva objašnjenja za nastanak riječi musa. Prema jednom dolazi od latiniziranog arapskog naziva mauz (موز), u značenju voće, a po drugom po Antoniju Musi (Ἀντώνιος Μούσας), grčkom botaničaru i liječniku rimskog cara Augusta.
Različite vrste banana raširene su po tropskim krajevima Amerike, Azije i Afrike. Najpoznatija je M. acuminata koja je se jede sirova, dok se različite vrste (kao plantana banane) peku ili kuhaju, plantane su bogate škrobom, a siromašne šećerom. Stabljike banane rastu visoko poput drveća, ali nisu drvenaste nego lisnate. Kultivirani plodovi poznati kao banana, omiljeni su kao ukusno voće koje se jede sirovo, priprema kuhanjem ili se koristi za izradu različitih poslastica, razvili su se osobito iz vrsta M. acuminata i M. balbisiana
Od hibridne vrste M. × paradisiaca (konjska banana) pravi se brašno za pecivo i dobiva alkohol, a jedu se kuhani. Vrsta Musa textilis služi za izradbu papira i užadi, a porijeklom je s Filipina.
M. acuminata
Banana (lat. Musa), rod jednosupnica iz porodice bananovki (Musaceae) kojemu pripada 72 vrste trajnica čiji je plod, banana, široko rasprostranjen u ljudskoj ishrani. Banane su zeljaste voćke drvolikog izgleda koje mu daju tijesno priljubljeni lisni rukavci, čineći na taj način prividno deblo. Listovi su veliki a iz podraslih plodnica cvjetova razvija se mesnati plod.
Rod je prvi imenovao Carl Linnaeus 1753., a postoje dva objašnjenja za nastanak riječi musa. Prema jednom dolazi od latiniziranog arapskog naziva mauz (موز), u značenju voće, a po drugom po Antoniju Musi (Ἀντώνιος Μούσας), grčkom botaničaru i liječniku rimskog cara Augusta.
Različite vrste banana raširene su po tropskim krajevima Amerike, Azije i Afrike. Najpoznatija je M. acuminata koja je se jede sirova, dok se različite vrste (kao plantana banane) peku ili kuhaju, plantane su bogate škrobom, a siromašne šećerom. Stabljike banane rastu visoko poput drveća, ali nisu drvenaste nego lisnate. Kultivirani plodovi poznati kao banana, omiljeni su kao ukusno voće koje se jede sirovo, priprema kuhanjem ili se koristi za izradu različitih poslastica, razvili su se osobito iz vrsta M. acuminata i M. balbisiana
Od hibridne vrste M. × paradisiaca (konjska banana) pravi se brašno za pecivo i dobiva alkohol, a jedu se kuhani. Vrsta Musa textilis služi za izradbu papira i užadi, a porijeklom je s Filipina.
_%27Red_Dacca%27_-_red_banana.jpg)
