dcsimg

Šumska jagoda ( Croat )

fornì da wikipedia hr Croatian

Šumska jagoda (lat. Fragaria vesca) je vrsta jagode koja raste u predjelima Sjeverne polutke. Raste na rubovima šume i šumskim proplancima i krčevinama. Za hranu se upotrebljava od davnine. Primjenjuje se i kao ljekovita biljka. Diploidna je i nije divlji oblik uzgojne vrtne jagode koja je hibrid sjeverno i južnoameričkih vrsta ( F.chiloensis i F.virginiana ). Uzgajala se do 18. stoljeća kada je u uzgoju zamjenjuju prve sorte vrtne jagode. U Rusiji i Turskoj uzgaja se i danas.

Uzgojni varijeteti koji se još uvijek uzgajaju

[1][2][3]

Sorte koje se razmnožavaju sjemenom
  • Rügen, prvi moderni kultivar,bez vriježa,velikih plodova,u uzgoju od 1920.
  • Alexandria, u ponudi od 1964. (George W. Park Seed Co., USA)
  • Baron Solemacher, u ponudi od 1935.( F. C. Heinemann, Njemačka)
  • Weisse Solemacher (s bijelim plodovima) (F. C. Heinemann)
  • Golden Alexandria (zlatno žutih listova).
Kultivari

S vriježama, još ih se može naći u starim vrtovima.

  • Quarantaine de Prin, Francuska sorta, komercijalno važna do prije Prvog svjetskog rata, vrlo rijetka, vjerojatno identična s Erigée de Poitou koja je u ponudi bila do 1960.
  • Blanc Amélioré, Engleska; bijelih plodova, veliki plodovi, nije sigurno je li klon koji se danas može nabaviti identičan sa sortom iz oko 1900.
  • Gartenfreude, Njemačka, velikih plodova

Dodatna literatura

Grlić, Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.

  1. Wachsmuth, Brigitte (April 2009), "Von Monats-, Wald- und Moschuserdbeeren", Gartenpraxis 35 (4): 20–28
  2. Brigitte Wachsmuth Annotated List Alpine, Wild, and Musk Strawberry Varieties Currently in Cultivation
  3. Wachsmuth, Brigitte (December 2010), "Wild, alpine and musk strawberries", The Plantsman 9 (part 4): 245–249

licensa
cc-by-sa-3.0
drit d'autor
Autori i urednici Wikipedije

Šumska jagoda: Brief Summary ( Croat )

fornì da wikipedia hr Croatian

Šumska jagoda (lat. Fragaria vesca) je vrsta jagode koja raste u predjelima Sjeverne polutke. Raste na rubovima šume i šumskim proplancima i krčevinama. Za hranu se upotrebljava od davnine. Primjenjuje se i kao ljekovita biljka. Diploidna je i nije divlji oblik uzgojne vrtne jagode koja je hibrid sjeverno i južnoameričkih vrsta ( F.chiloensis i F.virginiana ). Uzgajala se do 18. stoljeća kada je u uzgoju zamjenjuju prve sorte vrtne jagode. U Rusiji i Turskoj uzgaja se i danas.

Uzgojni varijeteti koji se još uvijek uzgajaju Sorte koje se razmnožavaju sjemenom Rügen, prvi moderni kultivar,bez vriježa,velikih plodova,u uzgoju od 1920. Alexandria, u ponudi od 1964. (George W. Park Seed Co., USA) Baron Solemacher, u ponudi od 1935.( F. C. Heinemann, Njemačka) Weisse Solemacher (s bijelim plodovima) (F. C. Heinemann) Golden Alexandria (zlatno žutih listova). Kultivari

S vriježama, još ih se može naći u starim vrtovima.

Quarantaine de Prin, Francuska sorta, komercijalno važna do prije Prvog svjetskog rata, vrlo rijetka, vjerojatno identična s Erigée de Poitou koja je u ponudi bila do 1960. Blanc Amélioré, Engleska; bijelih plodova, veliki plodovi, nije sigurno je li klon koji se danas može nabaviti identičan sa sortom iz oko 1900. Gartenfreude, Njemačka, velikih plodova  src=

Opis1

 src=

Opis2

Patch of wild strawberries.jpg Haan Grube 7 0057.jpg 20130504Erdebeeren Schwetzinger Hardt3.jpg
licensa
cc-by-sa-3.0
drit d'autor
Autori i urednici Wikipedije