Cvjetari (Apoidea) natporodica su srednje velikih do velikih opnokrilaca, najčešće dlakava tijela. Dlačice na trbuhu i na stražnjim nogama služe im za skupljanje peluda pa se među njima razlikuju sabirači trbuhom (gastrilegina) i sabirači nogama (podilegina). Kod najprilagođenijih cvjetara su stopala stražnjih nogu proširena i dlakava poput četkice.
Prednja im se krila pri mirovanju ne preklapaju. Ticala su im koljenasta. Žalac je rijetko smanjen.
Svi cvjetari ne skupljaju samo pelud, nego i nektar. Usni su im organi prilagođeni za lizanje i sisanje, donja usna i donje čeljusti često su jako dugački. Cvjetari žive djelomično samotno, djelomično u zajednicama u kojima uz spolne životinje ima mnogo krilatih radilica. Prave gnijezda u zidovima, zemlji, drvetu, stabljikama i sl.
Ličinke se hrane medom i peludom. Kukavičji cvjetari ne prave gnijezda nego svoja jaja podmeću u saće drugih cvjetara koji ih onda hrane.
Poznatije su porodice: pješčare (Andrenidae), rezačice (Megachilidae), glinarice (Anthrophoridae), drvorovke (Xylocopidae), pčele (Apidae). [1]
Nedovršeni članak Cvjetari koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Cvjetari (Apoidea) natporodica su srednje velikih do velikih opnokrilaca, najčešće dlakava tijela. Dlačice na trbuhu i na stražnjim nogama služe im za skupljanje peluda pa se među njima razlikuju sabirači trbuhom (gastrilegina) i sabirači nogama (podilegina). Kod najprilagođenijih cvjetara su stopala stražnjih nogu proširena i dlakava poput četkice.
