Sviba (Svib, svibovina; lat. Cornus sanguinea) je veći listopadni razgranati grm koji naraste i do 6 m. Raste na većem dijelu Europe i zapadn oj Aziji, obično na rubovima šuma, jer voli topla, sunčana ili polusjenovita mjesta.
Razmnnožava se sjemenom ili korijenovim izdancima i reznicama. Plod je okrugla crna bobica sa svjetlim točkicama i jednom košticom koji nije preporučljivo jesti jer izaziva mučninu i probavne tegobe.
Po ovoj biljci ime je dobio peti mjesec - svibanj, u kojemu biljka i cvjeta, a naziv vrste (sanguinea, boje krvi) dolazi po boji lišća koje koncem jeseni poprimaju crvenu boju. Drvo svibovine je tvrdo, prikladno za izradu držaka raznog alata i štapova za hodanje.
Nedovršeni članak Sviba koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Sviba (Svib, svibovina; lat. Cornus sanguinea) je veći listopadni razgranati grm koji naraste i do 6 m. Raste na većem dijelu Europe i zapadn oj Aziji, obično na rubovima šuma, jer voli topla, sunčana ili polusjenovita mjesta.
Razmnnožava se sjemenom ili korijenovim izdancima i reznicama. Plod je okrugla crna bobica sa svjetlim točkicama i jednom košticom koji nije preporučljivo jesti jer izaziva mučninu i probavne tegobe.
Po ovoj biljci ime je dobio peti mjesec - svibanj, u kojemu biljka i cvjeta, a naziv vrste (sanguinea, boje krvi) dolazi po boji lišća koje koncem jeseni poprimaju crvenu boju. Drvo svibovine je tvrdo, prikladno za izradu držaka raznog alata i štapova za hodanje.
