Jela je zimzeleno drvo visoko do 50 metara.
Sve vrste ovog roda su zimzeleno visoko šumsko drveće umjerenih regija sjeverne hemisfere. Jela ima oko 40 vrsta. Razgranjuju se pršljenasto. Grančice im uglavnom ne vise. Iglice su sa pločasto proširenom bazom. Iglični urez je plitak i okruglasta
te je zbog toga grančica glatka. Kora debla je dugo glatka, sivkasta, sa mnogo smolnih vrećica. Muški su cvatovi u pazušcu najgornjih iglica, a ženski na vrhu izbojka. Šišarke su uspravne, valjkaste, dozrijevaju iste godine, raspadaju se te ostavljaju samo vreteno. Pokrovne su ljuske razne dužine, uske i kožaste. Plodne ljuske su široko zaobljene. Na njima su po dvije sjemenke. Sjeme je nepravilno, trokutasto, obiluje smolnim mjehurićima; krilce ga ovija sa obje strane.
Rod jela dijeli se na deset odjeljaka i dalje na pododjeljke. Težište sistematike počiva na morfologiji ženskih šišarki. Do sada ne postoje sistematska genetička istraživanja, koja bi potvrdila da se morfološko razvrstavanje, koje odražava i geografsku raspoređenost, poklapa sa međusobnom srodnošću pojedinih vrsta.
Jela je zimzeleno drvo visoko do 50 metara.
Sve vrste ovog roda su zimzeleno visoko šumsko drveće umjerenih regija sjeverne hemisfere. Jela ima oko 40 vrsta. Razgranjuju se pršljenasto. Grančice im uglavnom ne vise. Iglice su sa pločasto proširenom bazom. Iglični urez je plitak i okruglasta
te je zbog toga grančica glatka. Kora debla je dugo glatka, sivkasta, sa mnogo smolnih vrećica. Muški su cvatovi u pazušcu najgornjih iglica, a ženski na vrhu izbojka. Šišarke su uspravne, valjkaste, dozrijevaju iste godine, raspadaju se te ostavljaju samo vreteno. Pokrovne su ljuske razne dužine, uske i kožaste. Plodne ljuske su široko zaobljene. Na njima su po dvije sjemenke. Sjeme je nepravilno, trokutasto, obiluje smolnim mjehurićima; krilce ga ovija sa obje strane.
