Dinarski voluhar (lat. Dinaromys bogdanovi) je endemoreliktna vrsta voluharice. Jedini je živi predstavnik tribusa Pliomyini, koji obuhvaća izumrle srodnike ove voluharice. Uslijed geografske izoliranosti populacija, dijeli se na osam podvrsta.
Smatra se ranjivim u pogledu ugroženosti vrste od izumiranja.[1]
Areal dinarskoga voluhara prostire se po dinarskim planinama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. Prisustvo je moguće i po Skardsko-pindskim planinama u Metohiji, Makedoniji, Albaniji i Grčkoj.
Stanište dinarskoga voluhara su planinske kamenite livade iznad gornje šumske granice u krškim predjelima.
Godišnji broj okota je prosječno 1-2.
Dinarski voluhar (lat. Dinaromys bogdanovi) je endemoreliktna vrsta voluharice. Jedini je živi predstavnik tribusa Pliomyini, koji obuhvaća izumrle srodnike ove voluharice. Uslijed geografske izoliranosti populacija, dijeli se na osam podvrsta.
Smatra se ranjivim u pogledu ugroženosti vrste od izumiranja.
Areal dinarskoga voluhara prostire se po dinarskim planinama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. Prisustvo je moguće i po Skardsko-pindskim planinama u Metohiji, Makedoniji, Albaniji i Grčkoj.
Stanište dinarskoga voluhara su planinske kamenite livade iznad gornje šumske granice u krškim predjelima.
Godišnji broj okota je prosječno 1-2.
