échiuriens

Echiura (grč. echinos = bodlja + ourá = rep) su podrazred Annelida, razreda Polychaeta. Ranije su klasificirani kao neovisno koljeno, ali molekulskee analize ih pokazuju kao skupinu koja potječe od prstenastih glista. Duge su između 3 i 25 cm. Morski su organizmi, koji žive u pukotinama stijena sa pijeskom, blatom ili kamenjem. Poznato ih je oko 150 vrsta; najstariji fosil ehiuroida datira iz gornjeg karbona^[1]

Anatomija ehiurida

Larve ehiurida

Obilježja

Echiura se razlikuju po (ponekad hipertrofiranom) obliku tijela. Usta u ventralnom položaju. Nedostaje im segmentacija. Unutar trepljaste cijevi, cilije su postavljene tako da polače hranu do usta. Tijelo je sa svilenastim zavojima sličnim onima na školjkama. Digestivna cijev je duža od tijela, savijena u namotajima. Imaju ekskretorne rektalne žlijezde. Nervni sistem je sa okojednjakim prstemom. Seksualni proizvodi se gomilaju na biralištima gdje sazrevaju i gdje preko gonopore izlaze napolje. Cirkulacijski sistem ima dorzalni i ventralni sud, a izmjena plinova odvija se u cijevi.

Na tijelu se, izvana uočavaju:
1 – Zaštitna kutikula,
2 – Epiderma
3 – Dva mišićna sloja.
4 – Celomska šupljina, odijeljena mezenterom u ravnini simetrije.

Razvoj

Razvoj je preko larve trohofora sa dva metatroka. Imaju jedan oblik mezodermne metamerizacije koja nestaje kada postane odrasla jedinka. Cijev nastaje nakon pojačanog rasta episfere.

Taksonomija

Ehiuroidi su tradicionalno tretirani kao neovisno koljeno, s obzirom na njihove anatomske osobine. Međutim, danas se smatraju grupom anelidima, uprkos nedostatku segmentacije tijela u odraslom stanju; Filogenetske analize zasnovane na sekvenciranju DNK postavljaju ehiuroide unutar annelida.^[2]

Galerija

• Bonellia viridis

• Thalassema

Reference