Vrbičevke (lat. Lythraceae), biljna porodica iz reda mirtolike kojoj pripada 28 rodova sa preko 660 vrsta[1]. Najvažniji rod vrbica (Lythrum) raste uglavnom u močvarnim predjelima, a u Hrvatskoj su poznate mala vrbica ili sipanska vrbica (L. hyssopifolia), obična vrbica ili purpurna vrbica (L. salicaria), tamjankolista vrbica ili četveročlana vrbica (L. thymifolia), šibljasta vrbica ili šibasta vrbica (L. virgatum), potočni pilićnjak (L. portula) i L. tribracteatum.
Rodu vrbica pripadaju jednogodišnje raslinje i trajnice, po čijem imenu i porodia dobiva ime, a dolazi po grčkom lythron (=izljev krvi)[2], prema boji cvjetova. postali značajni rodovi su kufeja (Cuphea), korisno drvo lafenzija iz Meksika (Lafoensia), listopadno i vazdazeleno grmlje i drveće lagerstremija (Lagerstroemia), lavsonija ili hena (Lawsonia)), mogranj (Punica), orašac (Trapa) i drugi
Vrbičevke (lat. Lythraceae), biljna porodica iz reda mirtolike kojoj pripada 28 rodova sa preko 660 vrsta. Najvažniji rod vrbica (Lythrum) raste uglavnom u močvarnim predjelima, a u Hrvatskoj su poznate mala vrbica ili sipanska vrbica (L. hyssopifolia), obična vrbica ili purpurna vrbica (L. salicaria), tamjankolista vrbica ili četveročlana vrbica (L. thymifolia), šibljasta vrbica ili šibasta vrbica (L. virgatum), potočni pilićnjak (L. portula) i L. tribracteatum.
Rodu vrbica pripadaju jednogodišnje raslinje i trajnice, po čijem imenu i porodia dobiva ime, a dolazi po grčkom lythron (=izljev krvi), prema boji cvjetova. postali značajni rodovi su kufeja (Cuphea), korisno drvo lafenzija iz Meksika (Lafoensia), listopadno i vazdazeleno grmlje i drveće lagerstremija (Lagerstroemia), lavsonija ili hena (Lawsonia)), mogranj (Punica), orašac (Trapa) i drugi