Macronectes je rod ptica iz porodice zovoja i sastoji se od dvije vrste koje su veće nego druge vrste zovoja i nalikuju na albatrose. Naziv Macronectes dolazi od grčke riječi macros što znači dug i nēktēs što znači plivač. Ove ptice žive na južnoj polutci Zemlje. Teške su 3-8 kg. Imaju raspon krila 150-210, a duge su 80-100 cm. Uglavnom su užjaci veći od ženki. Ptice dobro lete, a i s lakoćom hodaju na kopnu. Hrane se lignjama, rakovima, tuljanima, strvinama i nekim pticama (npr. albatrosi, pingvini...), te agresivni su grabežljivci i strvinari. Ukupna populacija ptica ovog roda je oko 120 000 jedinki.
Ove ptice uvijek polažu jedno jaje. Kao gnijezdo služi iskopana rupa dubine 50 cm. Ptić se izlegne za 60 dana. Perje dobiva sa četiri mjeseca. Spolno je zrel sa 6-7 godina.
Do 1966. smatralo se da postoji samo jedna vrsta u rodu Macronectes. Tada je rod podijeljen na dvije vrste: Macronectes giganteus i Macronectes halli.
Macronectes giganteus jede kraljevskog pingvina
Macronectes giganteus sa mladim ptićem
Macronectes je rod ptica iz porodice zovoja i sastoji se od dvije vrste koje su veće nego druge vrste zovoja i nalikuju na albatrose. Naziv Macronectes dolazi od grčke riječi macros što znači dug i nēktēs što znači plivač. Ove ptice žive na južnoj polutci Zemlje. Teške su 3-8 kg. Imaju raspon krila 150-210, a duge su 80-100 cm. Uglavnom su užjaci veći od ženki. Ptice dobro lete, a i s lakoćom hodaju na kopnu. Hrane se lignjama, rakovima, tuljanima, strvinama i nekim pticama (npr. albatrosi, pingvini...), te agresivni su grabežljivci i strvinari. Ukupna populacija ptica ovog roda je oko 120 000 jedinki.
