Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae).
Pripadaju mu brojne vrste koje su raspoređene širom toplijih krajeva Zemlje a neke od njih (13) su i ugrožene, ili kritično ugrožene, a jedna vrsta je invazivna, to je Ficus rubiginosa.
Smokva se sa svojim nutritivnim sastavom i ljekovitim svojstvima izdiže iznad mnogih vrsta voća. Bolji je izvor vlakana od većine voća. 28% vlakna iz smokve su topljiva. Ovaj oblik vlakana pomaže u kontroli razine šećera u krvi te snižava razinu kolesterola vežući ga u probavnom traktu.[1] Zbog visokog sadržaja magnezija, smokva se preporučuje protiv PMS-a. Magnezij iz smokve liječi brojne bolesti, potiče vitalnost i zdravlje i usporava proces starenja. Sušene smokve imaju trostruko više magnezija nego obične.[2]
U Starome zavjetu smokva je simbolom razmatranja Božje riječi i svih onih napora i molitava kroz koje se netko htio približiti Bogu.[3]
Petrovača bijela
Bjelica
Vodenjača
Tremenjača
Zamorčica
Zimica
Zemnjica
Petrovača crna
Bujaka
Bujaka crna
Cigulica
Crna patlidžanka
Crna rezavica
Karginja
Lopudka
Modrulja
Padovanka bijela
Vladimirska krupna bijela
Vladimirska krupna crna
Bijela sultanija
Carigradska rezavica
Crna smirnska
Crna sušilica
Sultanija crna
Zlatulja crna
Zlatulja
Bružetka crna
Bružetka
Šaraguja[4]
Najpoznatija je obična smokva (Ficus carica) čiji se plodovi - zreli ili osušeni - prerađuju u marmeladu, rakiju i kavin surogat.
Nedovršeni članak Smokva koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae).