Divlji peršin (etuza, mala kukuta, lat. Aethusa), jednogodišnji biljni rod iz porodice štitarki koji čini jedna jedina vrsta[1], divlji peršin (Aethusa cynapium), poznata i kao mala kukuta.
Divlji peršin otrovna je biljka raširena po gotovo cijeloj Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Naraste do 80 cm. visine. Stabljika je uspravna, zelena, glatka i šuplja. Korijen bijele boje je tanak i vretenast, a listovi tamnozelene boje, nasuprotni, koji kada se smrve imaju neugodan miris.
Rod je dobio ime po kćeri Posejdona i Alkione, a ime vrste cynapium, po grčkom cyon, cynos (=pas) i apium (=celer), što bi ynačilo pasji celer.
Bilo je trovanja ljudi sa ovom biljkom koja su završila smrtnim slučajevima, jer je biljka nalik celeru. Životinje je izbjegavaju, osim koza koje zatim daju otrovano mlijeko.[2]
U Hrvatskoj se smatra za korov.[3].
Divlji peršin (etuza, mala kukuta, lat. Aethusa), jednogodišnji biljni rod iz porodice štitarki koji čini jedna jedina vrsta, divlji peršin (Aethusa cynapium), poznata i kao mala kukuta.
Divlji peršin otrovna je biljka raširena po gotovo cijeloj Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Naraste do 80 cm. visine. Stabljika je uspravna, zelena, glatka i šuplja. Korijen bijele boje je tanak i vretenast, a listovi tamnozelene boje, nasuprotni, koji kada se smrve imaju neugodan miris.
Rod je dobio ime po kćeri Posejdona i Alkione, a ime vrste cynapium, po grčkom cyon, cynos (=pas) i apium (=celer), što bi ynačilo pasji celer.
Bilo je trovanja ljudi sa ovom biljkom koja su završila smrtnim slučajevima, jer je biljka nalik celeru. Životinje je izbjegavaju, osim koza koje zatim daju otrovano mlijeko.
U Hrvatskoj se smatra za korov..