Amorpha fruticosa L.

Amorfa u cvatu

Amorfa (kineski bagrem, čivitnjača, lat. Amorpha fruticosa), biljka je iz porodice Fabaceae kod nas znana i kao čivitnjača, murvan, bagremac, te divlji bagrem. Potječe iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena još 1724. (Engleska). U Hrvatsku se počela širiti iz susjedne Mađarske, u prvoj polovini prošlog stoljeća. Kod nas se smatra invazivnom vrstom.

Sinonimi

• Amorpha elata Hayne
• Amorpha fragrans Sweet
• Amorpha fruticosa var angustifolia Pursh
• Amorpha fruticosa f. crispa (G.Kirchn.) C.K.Schneid.
• Amorpha fruticosa var crispa G.Kirchn.
• Amorpha fruticosa var tennesseensis (Shuttlew. ex Kunze) E.J.Palmer
• Amorpha tennessensis Shuttlew. ex Kunze
• Amorpha virgata Small

Opis

Razgranati grm s uspravnim izdancima bez trnja, dostiže 4-5m visine i dvostruku širinu. Izdanci u početku dlakavi, kasnije goli. Dosta je morfološki varijabilan.

Listovi neparno perasto složeni, spiralno raspoređeni, dužine 25-30cm sa 6-17 pari liski. Liske su eliptične do lancetaste 1-6cm dužine, 0,5-1,8cm širine, kratko zašiljene, maljave, na kratkim peteljka ma (1,5-2mm); točkasto su prozirno punktiranom po cijeloj površini kada se upere ka svjetlosti. Uskolinerni priperci 7mm dugi opadaju ubrzo po razvoju lista. ^[1]

Cvast i su terminalni uspravni klasoliki gusti grozd ovi 10-15cm dužine s mnogobrojnim cvijetovima. Cvjetovi na kratkim peteljkama; čašica zvonasta s četiri tupa i jednim, nižim zašiljenim zubom; krunica s jednom laticom (zastavicom) je tamno ljubičasta 4-6mm dužine. Prašnika a 10 sa žutim anterama koje vire izvan zastavice. Cvjeta od travnja do srpnja. Oprašivači su različiti insekti, osobito pčele. I cvjetovi i plod ovi su aromatični.

Plod je jednosjemeni nepucajuća mahuna, gola, srpasta, žuto-sivosmeđa, oštrih rubova i sa okruglim ispupčenim depoima smole; dužina oko 1cm, masa tisuću plodova 9,3-9,6g. Mahune dozrijevaju ujesen a na granama ostaju i tijekom zime. Sjeme izduženo bubrežasti oker sjemenjače, s malo endosperm a lateralno, masa tisuću sjemena 6,4-6,5 g. ^[2]

Uporaba

Koristi se u hortikulturi.Također se od biljke dobivaju i u medicini korišteni preparati.Sjemenke se mogu koristiti kao začin.Sudeći po američkim imenima (bastard indigo) koristila se i kao nadomjestak za indigo boju za tkanine. Koristi se i u pčelarstvu kao medonosna biljka.

Dodatna literatura

• Peter A. Schmidt, Ulrich Hecker: Taschenlexikon der Gehölze. Ein botanisch-ökologischer Exkursionsbegleiter. Quelle & Meyer, Wiebelsheim 2009, ISBN 978-3-494-01448-7.
• DAISIE (2009). Handbook of Alien Species in Europe. Dordrecht: Springer. ISBN 978-1-4020-8279-5.

Izvori