Hercegovačka lazarkinja (lat. Asperula hercegovina,Degen), sinonimi: A. hexaphylla,Beck, non All., A. capitata, Kit., bivša Schultes subsp. hercegovina (Degen) Hayek je bosanskohercegovački endem iz porodice Rubiaceae (broćevi).[1]
Ovaj endem je višegodišnja biljka koja bude visoka oko 10–20 cm. Može biti gola ili dlakava.
Listovi se javljaju u prividnim pršljenovima, dugi (prema nekoma) od 13 do 25 cm, a široki oko 1,5-2 (rijetko 3) mm široki 1-1,2 mm. Linearno su lancetasti, goli iii dlakavi, sa hrapavim rubovima, a duži su od internodija. Imaju 6-12 involukralnih listića koji su dugi 4–5 mm, a široki 2–4 mm. Oblik im je jajasto-lancetast do jajast.
Cvjeta u julu i avgustu. Cvjetovi se nalaze u pseudoštitastim cvatovima, koji su inflorescencija sastavljena od 25-30 cvjetova. Krunica je četverodijelna, dužine 3–5 mm; bijela je do ruzicasta. Cvijet ima ljevkast vjenčic s jasno razvijenom, 3–4 mm dugom cijevi, a obod mu je razdijeljen na 4 režnjića dužine 1,5-2,5 mm, koji su razvraćeni na strane. Lapovi cvjetne čašice su slabo razvijeni. Žig tučka je dvodijelan i duži od krunice. Plod je dug oko 1,5 mm dug i go.
U okviru ove vrste je opisan je i takson: A. h. var. prodani Degen, čiji su pripadnici uglavnom dlakavi: stabljika, listovi, brakteje i krunica.
Najčešće stanište ove biljke su pukotine krečnjačkih stijena, na nadmorskoj visini od oko 1.500, češće 1.700-2.000 pa i do 2.100 m. Javlja se u endemskin dinarskim biljnim zajednicama.
Bosanskohercegovački je je endem centrainih Dinarida: masiv Bjelašnice) i planine hercegovačkog endemnog centra - Prenj, Čvrsnica (sa Plasom), Čabulja i Velež.
Locus classicus je Hercegovina: Prenj, Borašnica, oko 1.800 m n/v. (Degen, A. 1890).
Hercegovačka lazarkinja (lat. Asperula hercegovina,Degen), sinonimi: A. hexaphylla,Beck, non All., A. capitata, Kit., bivša Schultes subsp. hercegovina (Degen) Hayek je bosanskohercegovački endem iz porodice Rubiaceae (broćevi).
Asperula hercegovina, commonly known as the Hercegovinian woodruff (in Bosnian, hercegovačka lazarkinja), is a herb endemic to Bosnia & Herzegovina of the Rubiaceae family.[1][2]
This species is a perennial herb. It tends to reach about 10–20 cm tall and can be smooth or hairy. Its leaves occur in apparent whorls, with a rough length of 13–25 cm and a width of about 1.5–2 (rarely 3) mm wide. Leaves are linear lancet, smooth or hairy, with rough edges and are longer than internodia. They have 6–12 involucral ballots that are 4–5 mm long and 2–4 mm wide. The shape of their lanceolate is egg-shaped or oval.
It blooms in July and August. Flowers are in pseudoumbellated inflorescences, which are composed of 25–30 flowers. The crown is in four-parts, with length of 3–5 mm; it is white to pink. The flower has a funnel-shaped corolla with clearly developed, 3–4 mm long tube and a circumference is divided into 4 lobules 1.5–2.5 mm in length. The laps of these flower cups are poorly developed. The stigma is a two-part and more than crowns. The fruit is about 1.5 mm long and hairless.
One variety of this species is described: A. hercegovina. var. Prodani Degen, whose members are mostly hairy: stalking, leaves, bracts and crown.
The most common habitat for these plants are cracked limestone rocks, at an altitude of about 1,500 m, but more frequently from 1,700 to 2,000 and up to 2,100 m.
This plant species is endemic to the Central Dinaric Alps of Bosnia & Herzegovina, being found in mountains of both Bosnia (Bjelašnica, Hranisava and Vlahinja) and Herzegovina (Čabulja, Čvrsnica, Velež, Prenj and Plasa). It has also been found in Mt Durmitor, Montenegro, making it the first observation of Asperula hercegovina outside of Bosnia & Herzegovina.
Asperula hercegovina, commonly known as the Hercegovinian woodruff (in Bosnian, hercegovačka lazarkinja), is a herb endemic to Bosnia & Herzegovina of the Rubiaceae family.
Asperula hercegovina là một loài thực vật có hoa trong họ Thiến thảo. Loài này được Degen mô tả khoa học đầu tiên năm 1890.[1]
Asperula hercegovina là một loài thực vật có hoa trong họ Thiến thảo. Loài này được Degen mô tả khoa học đầu tiên năm 1890.
