Bunika (lat. Hyoscyamus) je rod zeljastih biljaka iz porodice pomoćnica (krumpirovke). Od ukupno 10 vrsta u rodu, sve vrste su otrovne; poznatije su crna bunika i bijela bunika.
Bunika crna je visoke 30 do 60 cm., neugodna mirisa, sa stabljikom obraslom mekim dlakama. Listovi su jajasti, mutnozeleni, s nepravilno narezanim rubovima. I crna i bijela bunika vole tlo bogato dušikom, i često je se nalazi po smetlištima, uz ceste i po nasipima. Bunika često raste u blizini kužnjaka, i obje su izuzetnio opasne i može izazvati smrt (izaziva egzaltacije, halucinacije i delirij). Zbog svoje otrovnosti u tradicijskoj medicini više se ne koristi jer joj otrovnost varira ovisno o staništu; sastojci su joj skopolamin, hiosciamin, atropin, kolin i drugo.[1]
Nedovršeni članak Bunika koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Bunika (lat. Hyoscyamus) je rod zeljastih biljaka iz porodice pomoćnica (krumpirovke). Od ukupno 10 vrsta u rodu, sve vrste su otrovne; poznatije su crna bunika i bijela bunika.
Bunika crna je visoke 30 do 60 cm., neugodna mirisa, sa stabljikom obraslom mekim dlakama. Listovi su jajasti, mutnozeleni, s nepravilno narezanim rubovima. I crna i bijela bunika vole tlo bogato dušikom, i često je se nalazi po smetlištima, uz ceste i po nasipima. Bunika često raste u blizini kužnjaka, i obje su izuzetnio opasne i može izazvati smrt (izaziva egzaltacije, halucinacije i delirij). Zbog svoje otrovnosti u tradicijskoj medicini više se ne koristi jer joj otrovnost varira ovisno o staništu; sastojci su joj skopolamin, hiosciamin, atropin, kolin i drugo.