dcsimg

Bunika ( Kroatia )

tarjonnut wikipedia hr Croatian

Bunika (lat. Hyoscyamus) je rod zeljastih biljaka iz porodice pomoćnica (krumpirovke). Od ukupno 10 vrsta u rodu, sve vrste su otrovne; poznatije su crna bunika i bijela bunika.

Bunika crna je visoke 30 do 60 cm., neugodna mirisa, sa stabljikom obraslom mekim dlakama. Listovi su jajasti, mutnozeleni, s nepravilno narezanim rubovima. I crna i bijela bunika vole tlo bogato dušikom, i često je se nalazi po smetlištima, uz ceste i po nasipima. Bunika često raste u blizini kužnjaka, i obje su izuzetnio opasne i može izazvati smrt (izaziva egzaltacije, halucinacije i delirij). Zbog svoje otrovnosti u tradicijskoj medicini više se ne koristi jer joj otrovnost varira ovisno o staništu; sastojci su joj skopolamin, hiosciamin, atropin, kolin i drugo.[1]

Priznate vrste

  1. Hyoscyamus albus L.
  2. Hyoscyamus aureus L.
  3. Hyoscyamus desertorum (Asch. & Boiss.) Täckh.
  4. Hyoscyamus flaccidus C.Wright
  5. Hyoscyamus insanus Stocks
  6. Hyoscyamus muticus L.
  7. Hyoscyamus niger L.
  8. Hyoscyamus pusillus L.
  9. Hyoscyamus reticulatus L.
  10. Hyoscyamus squarrosus Griff.

Izvori


Leaf.png Nedovršeni članak Bunika koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

lisenssi
cc-by-sa-3.0
tekijänoikeus
Autori i urednici Wikipedije
alkuperäinen
käy lähteessä
kumppanisivusto
wikipedia hr Croatian

Bunika: Brief Summary ( Kroatia )

tarjonnut wikipedia hr Croatian

Bunika (lat. Hyoscyamus) je rod zeljastih biljaka iz porodice pomoćnica (krumpirovke). Od ukupno 10 vrsta u rodu, sve vrste su otrovne; poznatije su crna bunika i bijela bunika.

Bunika crna je visoke 30 do 60 cm., neugodna mirisa, sa stabljikom obraslom mekim dlakama. Listovi su jajasti, mutnozeleni, s nepravilno narezanim rubovima. I crna i bijela bunika vole tlo bogato dušikom, i često je se nalazi po smetlištima, uz ceste i po nasipima. Bunika često raste u blizini kužnjaka, i obje su izuzetnio opasne i može izazvati smrt (izaziva egzaltacije, halucinacije i delirij). Zbog svoje otrovnosti u tradicijskoj medicini više se ne koristi jer joj otrovnost varira ovisno o staništu; sastojci su joj skopolamin, hiosciamin, atropin, kolin i drugo.

lisenssi
cc-by-sa-3.0
tekijänoikeus
Autori i urednici Wikipedije
alkuperäinen
käy lähteessä
kumppanisivusto
wikipedia hr Croatian