Planinska šarka (latinski: Vipera ursinii), je najmanja evropska ljutica. Prosječna joj je dužina 45 cm. Živi u planinskim područjima, iznad 1500m n/m u južnim područjima BiH, južnim dijelovima Hrvatske, Crne Gore, u sjevernoj Albaniji, u Srbiji, Italiji, Mađarskoj, sjevernoj Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj, sjeverozapadnom Iranu, pa sve do istočnog Uzbekistana i kineske granice (Xinjiang).
Glava joj je malena i na njuški zaobljena, a oči su relativno velike. Temeljna boja joj je siva ili žućkasto-siva, ljuskice na grlu i usnama imaju crne rubove. Leđna cik-cak pruga je vrlo varijabilna i u dosta primjeraka razbijena u nepravilne mrlje i/ili poprečne pruge. Trbuh joj je svjetlosmeđ, tamnosmeđ ili siv. Po temeljnoj boji vrlo je slična riđovki.
Hrani se uglavnom kukcima, raznim vrstama skakavaca, zrikavaca i sisavaca. Plijen grabi ustima i odmah ga guta.
Ova vrsta leže od 2 do 5 živih mladunaca, dugih oko 12 cm.
Otrov planinske šarke slabiji je od otrova drugih evropskih ljutica. Otrov izaziva jaku bol i oticanje. Kod osjetljivih osoba može se javiti mučnina i povraćanje, ali oporavak je obično brz. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, nije agresivna i relativno se rijetko brani ugrizom.
Nedovršeni članak Planinska šarka koji govori o biologiji treba dopuniti. prema pravilima Wikipedije.
Planinska šarka (latinski: Vipera ursinii), je najmanja evropska ljutica. Prosječna joj je dužina 45 cm. Živi u planinskim područjima, iznad 1500m n/m u južnim područjima BiH, južnim dijelovima Hrvatske, Crne Gore, u sjevernoj Albaniji, u Srbiji, Italiji, Mađarskoj, sjevernoj Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj, sjeverozapadnom Iranu, pa sve do istočnog Uzbekistana i kineske granice (Xinjiang).
Glava joj je malena i na njuški zaobljena, a oči su relativno velike. Temeljna boja joj je siva ili žućkasto-siva, ljuskice na grlu i usnama imaju crne rubove. Leđna cik-cak pruga je vrlo varijabilna i u dosta primjeraka razbijena u nepravilne mrlje i/ili poprečne pruge. Trbuh joj je svjetlosmeđ, tamnosmeđ ili siv. Po temeljnoj boji vrlo je slična riđovki.