dcsimg

Kupus (rod) ( хрватски )

добавил wikipedia hr Croatian

Kupus (vrzina, lat. Brassica), biljni rod iz porodice kupusnjača ili krstašica kojemu pripada 39 vrsta od kojih se mnoge koriste u ljudskoj prehrani. Ime rodu dolazi po riječi brassein (= kuhati), a prvenstveno se misli na vrstu oleracea, iz koje su nastali brojni varijeteti kao što su glavati kupus, cvjetača, kelj pupčar, cvjetača, raštika, koraba, lisnati kelj, kelj, brokula, ali i njoj srodne vrsta, među kojima je i repa. Od značajnih vrsta to je i uljana repica ili B. napus

Rod Brassica podrijetlom je iz Zapadne Europa i umjerene regije Azije, a mnoge autohtone vrste kao korov rastu po Sjevernoj i Južnoj Americi i Australiji.

Vrste

  1. Brassica assyriaca Mouterde
  2. Brassica aucheri Boiss.
  3. Brassica baldensis (Prosser & Bertolli) Prosser & Bertolli
  4. Brassica balearica Pers.
  5. Brassica barrelieri (L.) Janka
  6. Brassica beytepeensis Yild.
  7. Brassica bourgeaui (Webb ex Christ) Kuntze
  8. Brassica cadmea Heldr. ex O.E.Schulz
  9. Brassica carinata A.Braun
  10. Brassica cretica Lam.
  11. Brassica deflexa Boiss.
  12. Brassica deserti Danin & Hedge
  13. Brassica desnottesii Emb. & Maire
  14. Brassica dimorpha Coss. & Durieu
  15. Brassica elongata Ehrh.
  16. Brassica fruticulosa Cirillo
  17. Brassica gravinae Ten.
  18. Brassica hilarionis Post
  19. Brassica incana Ten., Sivkasta vrzina; Sušačka vrzina; Palagruški kupus, boterijev kupus; repa mehka
  20. Brassica insularis Moris
  21. Brassica iranica Rech.f., Aellen & Esfand.
  22. Brassica juncea (L.) Czern., indijski senf
  23. Brassica loncholoma Pomel
  24. Brassica macrocarpa Guss.
  25. Brassica maurorum Durieu
  26. Brassica montana Pourr.
  27. Brassica × napus L., vrzina repica, repica, uljana repica, brzina repica
  28. Brassica nigra (L.) W.D.J.Koch, crna gorušica, crna vrzina, gorčica, slačica crna
  29. Brassica nivalis Boiss. & Heldr.
  30. Brassica oleracea L. vrtna vrzina, kelj, kupus
  31. Brassica oxyrrhina Coss.
  32. Brassica procumbens (Poir.) O.E.Schulz
  33. Brassica raimondoi Sciandr., C.Brullo, Brullo, Giusso, Miniss. & Salmeri
  34. Brassica rapa L., poljska vrzina, vrzina repa, bijela repa
  35. Brassica repanda (Willd.) DC.
  36. Brassica rupestris Raf., kamenjarska vrzina
  37. Brassica setulosa (Boiss. & Reut.) Coss.
  38. Brassica somalensis Hedge & A.G.Mill.
  39. Brassica souliei (Batt.) Batt.
  40. Brassica spinescens Pomel
  41. Brassica trichocarpa C.Brullo, Brullo, Giusso & Ilardi
  42. Brassica tyrrhena Giotta, Piccitto & Arrigoni
  43. Brassica villosa Biv.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kupus (rod)
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Brassica

Izvori

лиценца
cc-by-sa-3.0
авторски права
Autori i urednici Wikipedije
изворно
посети извор
соработничко мреж. место
wikipedia hr Croatian

Kupus (rod): Brief Summary ( хрватски )

добавил wikipedia hr Croatian

Kupus (vrzina, lat. Brassica), biljni rod iz porodice kupusnjača ili krstašica kojemu pripada 39 vrsta od kojih se mnoge koriste u ljudskoj prehrani. Ime rodu dolazi po riječi brassein (= kuhati), a prvenstveno se misli na vrstu oleracea, iz koje su nastali brojni varijeteti kao što su glavati kupus, cvjetača, kelj pupčar, cvjetača, raštika, koraba, lisnati kelj, kelj, brokula, ali i njoj srodne vrsta, među kojima je i repa. Od značajnih vrsta to je i uljana repica ili B. napus

Rod Brassica podrijetlom je iz Zapadne Europa i umjerene regije Azije, a mnoge autohtone vrste kao korov rastu po Sjevernoj i Južnoj Americi i Australiji.

лиценца
cc-by-sa-3.0
авторски права
Autori i urednici Wikipedije
изворно
посети извор
соработничко мреж. место
wikipedia hr Croatian