Горчица

Mernuyet (Isem usnan: Marrubium vulgare) d talmest n yemɣi seg twacult n lamiaceae . Carl Von Linné d amdan amezwaru i yuran fell-as deg useggas n 1753.

Tilmas

Marrubium vulgare - Mernuyet^[1][2]

Marrubium vulgare - Mernuyet^[3]

Ismawen

• Isem-is s latinit: Marrubium vulgare
• Isem-is s tefransist: Marrube blanc
• Ismawen-is nniḍen s teqbaylit: Meriana^[4]
• Ismawen-is nniḍen s tmaziɣt:

Isseqdac

Tiwelhiwin

1. ↑ 'Imɣan n Tensawt - Plantes de Kabylie ' - Saïd Zidat - Editions Innexsys, Luxembourg, Avril 2016 ISBN 978-99959-0-205-6 www.imghantensawt.lu
2. ↑ 'Plantes médicinales de Kabylie' - Mohand Aïd Youssef - Ibis Press -Paris 2006
3. ↑ 'Amawal n Yemɣan - Lexique de plantes ' - Chabane Mohand u Remdane - Mémoire d'études en Agronomie - Université de Tizi ouzou (non daté ~années 80)
4. ↑ ‘Étude botanique sur la Kabylie du Jurjura, avec catalogue’ - Aristide Letourneux - Imprimerie Nationale Française, Paris 1870

Očajnica (lat.Marrubium vulgare) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnatica.
Drugi nazivi: Marulja, bijeli tatrljan, gorčika, smrduša. U nekim krajevima očajnicu takodje zovu "macina trava". Ime macina trava nose i sljedeće biljke koje se razlikuju od očajnice i imaju drugačije karakteristike: Nepeta cataria, Valeriana officinalis, Melissa officinalis.

Očajnica

Mladi listovi očajnice

Cvijet očajnice

Karakteristike

Očajnica raste do visine od 60 centimetara. Listovi imaju sitne dlačice i dok ne procvijeta liči na matičnjak od kojeg se značajno razlikuje po mirisu. Cvjetovi se pojavljuju na kratkim peteljkama na vrhu stabljike i ograncima. Biljke ima prijatan miris koji postaje vrlo blag sušenjem biljke. Očajnica cvjeta od juna do septembra. Ukus je aromatičan, oštar i gorkasto slan. Uspijeva na livadama, pašnjacima, uz seoske puteve i na bunjištima. Biljka nije osjetljiva na mrazeve i uspijeva u hladnijoj klimi. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje).

Hemijski sastav

Osnovni hemijski sastojci biljke su marubin, oko 7% tanina, male količine eteričnog ulja, smole, sluz i vosak. Sadrži holina, saponina, kalij, nitrata, galne kiseline, neke još nedovoljno istražene gorke tvari, pektina i željeza.

Upotreba

Eterično ulje se koristi kao dodatni ukus kod alkoholnih likera. Postoje informacije da sa biljka koristi za eliminacij štetnih gusjenica koje napadaju drveće. Izvor ovoga podatka ne navodi informacije na koji način se očajnica koristi protiv gusjenica ali se predpostavlja da se koristi jaki ekstrakt ili eterično ulje.^[2]. Sama biljka odbija muhe.

Upotreba u medicini

Očajnica se koristi kao: tonikum, depurativ, a posebno je dobro sredstvo za liječenje oboljenja pluća. Pomaže i sa tuberkulozom (suhi katari, hripavac, bronhitis, hronični, grčeviti kašalj, staračko i pušačko kašljucanje). Djeluje kao anitseptik i diuretik. Indikacije biljke: Insuficijencija jetre i žuči, žutica, anemija, bronhitis, astma, tuberkoloza, ekstrasistolna aritmija, oligurija, reumatizam, artritizam. Očajnica je zvanicno ljekovita biljka prema britanskoj^[3]. i njemačkoj^[4] farmakopeji.

Primjena u narodnoj medicini

Očajnica se mnogo više koristi u narodnoj medicini negu u savremnoj iz koje je gotovo potpuno istisnuta drugim prirodnim ili sintetičkim sredstvima. Narodni ljekar, Sadik Sadiković^[5] je preporučuje između ostalog, i kod bolova u jetri, kod žutice i vodene bolesti.

Yuraq itapallu ^[1] (Marrubium vulgare) nisqaqa Buliwyapi wiñaq hampi yuram.

Kaqlla simikuna

• Prasium marrubium E.H.L.Krause in Sturm [1903]
• Marrubium vulgare [var.] vaillantii (Coss. & Germ.) P.Fourn. [1937]
• Marrubium vulgare var. lanatum Benth. in DC. [1848]
• Marrubium vulgare subsp. apulum (Ten.) H.Lindb. [1946]
• Marrubium vaillantii Coss. & Germ. [1843]
• Marrubium lanatum Benth. in DC. [1848]
• Marrubium lanatum Kunth [1832]
• Marrubium kusnetzowii N.P.Popov [1916]
• Marrubium germanicum Schrank
• Marrubium ballotoides Boiss. & Balansa in Boiss. [1859]
• Marrubium apulum Ten. [1811,1815]
• Marrubium album St.-Lag. ^[2]

Pukyukuna

1. ↑ Susana Arrázola Rivero, Margoth Atahuachi, Edwin Saravia, Alvaro Lopez, Diversidad floristica medicinal y potencial etnofarmacológico de las plantas de los valles secos de Cochabamba - Bolivia (kastilla simi), r. 70 - 76: Hampi yurakunap sinru qillqan (qhichwa simipi sutinkunawan)
2. ↑ Kaqlla simikuna Tela Botánica

Hawa t'inkikuna

• Commons nisqaqa multimidya kapuyninkunayuqmi kay hawa: Yuraq itapallu.