Trava iva (planinski dubačac lat. Teucrium montanum), puzeći polugrm iz porodice usnača. Stabljika je djelomićno drvenasta, listovi lancetasti, sa donje strane dlakavi i svjetlije boje a sa gornje tamnozeleni. Cvjetovi su blijedožuti.
Raste po kamenitim tlima,u brdovitim planinskim predjelima,od Španjolske ,Francuske,Italije,Balkana pa do Krima i Male Azije.Raste i u srednjoj Europi(južna Njemačka,Švicarska,Poljska,Austrija),te u Sjevernoj Africi.
Kod nas je ima od Učke ,planina riječkog zaleđa(Obruč), Velebita, Biokova, pa na jug sve do planina dubrovačkog zaleđa (Sniježnica Konavoska).
Omiljena je među travarima ali i u narodu, dovoljno je spomenuti skoro svima znanu uzrečicu "Trava iva od mrtva pravi živa" odnosno u varijanti iz 16. stoljeća, u stihovima hrvatskog pjesnika, benediktinca Mavra Vetranovića "A čto e trava iva, ke e kripos tolika, od martva bi živa vratila čovika".
Djeluje antiseptički (uništava patogene mikroorganizme) i uklanja štetne tvari iz crijeva i želuca, regulira probavu, a djeluje i kao sredstvo za jačanje te pospješuje izlučivanje mokraće.[1] Dobra je i za bolesti kože, te pluća.Djelotvorna je također i kod bolesti usta i grla, kod raznih infekcija, gljivica i afti. Po nekim novijim znanstvenim istraživanjima moglo bi je se koristiti i kod tumora prostate te dojke.[2].[3][4] Koristi se i u hortikulturi.
Od makroelemenata (mg/g)identificirani su kalij(6,47 ),kalcij(3,89),natrij(0,058),magnezij(1,43 ) i željezo(107 mkg/g).
Od mikroelementa (mkg/g)identificirani su aluminij(133),nikl(125),cink(14,9),mangan(25,9),bakar(3,60),stroncij(3,77),krom(0,386),kobalt(0,059) i olovo(6,02).[5]
Forenbacher, S. Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb 2001.
Kušan,F. Naše ljekovito bilje,Zagreb 1947.
Trava iva (planinski dubačac lat. Teucrium montanum), puzeći polugrm iz porodice usnača. Stabljika je djelomićno drvenasta, listovi lancetasti, sa donje strane dlakavi i svjetlije boje a sa gornje tamnozeleni. Cvjetovi su blijedožuti.
