Afrička poletuša (lat. Parexocoetus mento) jedna je od novijih vrsta riba u Jadranskom moru, prvi put je viđena 1986. godine. Spada u skupinu poletuša, pa joj odatle i nazivi lastavica, letač, koje je dobila od ribara, kao i druge poletuše. Tijelo joj je izduženo, spljošteno i zaobljeno trbušno, lagano, s velikim zračnim mjehurom u trbuhu i velikim prsnim perajama, koja im služe kao krila pri jedrenju zrakom. Let, odnosno jedrenje, koriste kao sredstvo bijega pred grabežiljivcima.
Leđa su im zelenkasto plave boje, a trbuh srebrenkast. Najveća zabilježena dužina ove vrste iznosi 11 cm. Živi na otvorenom moru, ne predaleko od obale. Način ishrane ove ribe nije poznat, pretpostavlja se da se hrani planktonom.
Afrička poletuša živi na velikom području od istočne Afrike, pa sve do Japana, Maršalskih otoka i Indonezije, kao i oko obala Australije[1]. Živi i u Crvenom moru odakle je kroz Sueski kanal prešla u Mediteran[2]. Tim prelaskom je došla i u Jadran.
Afrička poletuša (lat. Parexocoetus mento) jedna je od novijih vrsta riba u Jadranskom moru, prvi put je viđena 1986. godine. Spada u skupinu poletuša, pa joj odatle i nazivi lastavica, letač, koje je dobila od ribara, kao i druge poletuše. Tijelo joj je izduženo, spljošteno i zaobljeno trbušno, lagano, s velikim zračnim mjehurom u trbuhu i velikim prsnim perajama, koja im služe kao krila pri jedrenju zrakom. Let, odnosno jedrenje, koriste kao sredstvo bijega pred grabežiljivcima.
Leđa su im zelenkasto plave boje, a trbuh srebrenkast. Najveća zabilježena dužina ove vrste iznosi 11 cm. Živi na otvorenom moru, ne predaleko od obale. Način ishrane ove ribe nije poznat, pretpostavlja se da se hrani planktonom.
