Dikobrazi Starog svijeta (Hystricidae), porodica glodavaca iz Staroga svijeta rasprostranjena na području Europe, Azije, Afrike, Indije i jugoistočne Azije. Glavna karakteristika su im kao i dikobrazima Novog svijeta (Erethizontidae) veoma bodlje po tijelu koje im veoma uspješno koriste u obrani od grabežljivaca, a građene su od keratina.
Dikobrazi su noćni sisavci koji se danju spavaju skrivajući se u rupama koje same iskopaju jakim kandžama dugim do 40 centimetara. Biljožderi su (lišće i grančice), spore i nenasrtljive životinje, ali veoma opasne ako im se približi, pa je zabilježen i slučaj da se dikobraz obranio i od napada čak 17 lavova[1].
Njihov životni vijek iznosi oko 15 godina. U Keniji su neka plemena njegovo meso koristili za ishranu, a njegove bodlje koristili za izradu nakita.
Dikobrazi Starog svijeta (Hystricidae), porodica glodavaca iz Staroga svijeta rasprostranjena na području Europe, Azije, Afrike, Indije i jugoistočne Azije. Glavna karakteristika su im kao i dikobrazima Novog svijeta (Erethizontidae) veoma bodlje po tijelu koje im veoma uspješno koriste u obrani od grabežljivaca, a građene su od keratina.
Dikobrazi su noćni sisavci koji se danju spavaju skrivajući se u rupama koje same iskopaju jakim kandžama dugim do 40 centimetara. Biljožderi su (lišće i grančice), spore i nenasrtljive životinje, ali veoma opasne ako im se približi, pa je zabilježen i slučaj da se dikobraz obranio i od napada čak 17 lavova.
Njihov životni vijek iznosi oko 15 godina. U Keniji su neka plemena njegovo meso koristili za ishranu, a njegove bodlje koristili za izradu nakita.
