Afrička poletuša (latinski: Parexocoetus mento) je jedna od novijih vrsta riba u Jadranskom moru, prvi put je viđena 1986. godine. Spada u grupu poletuša, pa joj odatle i nazivi lastavica, letač, koje je dobila od ribara, kao i druge poletuše. Tijelo joj je izduženo, spljošteno i zaobljeno trbušno, lagano, s velikim ribljim mjehurom u trbuhu i velikim prsnim perajama, koja im služe kao krila pri jedrenju zrakom. Let, odnosno jedrenje, koriste kao sredstvo bijega pred grabežiljivcima.
Leđa su im zelenkasto plave boje, a trbuh srebrenkast. Najveća zabilježena dužina ove vrste iznosi 11 cm. Živi na otvorenom moru, ne predaleko od obale. Način ishrane ove ribe nije poznat, pretpostavlja se da se hrani planktonom.
Afrička poletuša živi na velikom području od istočne Afrike, pa sve do Japana, Maršalskih ostrva i Indonezije, kao i oko obala Australije. Živi i u Crvenom moru odakle je kroz Suecki kanal prešla u Mediteran[1]. Tim prelaskom je došla i u Jadran.
Afrička poletuša (latinski: Parexocoetus mento) je jedna od novijih vrsta riba u Jadranskom moru, prvi put je viđena 1986. godine. Spada u grupu poletuša, pa joj odatle i nazivi lastavica, letač, koje je dobila od ribara, kao i druge poletuše. Tijelo joj je izduženo, spljošteno i zaobljeno trbušno, lagano, s velikim ribljim mjehurom u trbuhu i velikim prsnim perajama, koja im služe kao krila pri jedrenju zrakom. Let, odnosno jedrenje, koriste kao sredstvo bijega pred grabežiljivcima.
Leđa su im zelenkasto plave boje, a trbuh srebrenkast. Najveća zabilježena dužina ove vrste iznosi 11 cm. Živi na otvorenom moru, ne predaleko od obale. Način ishrane ove ribe nije poznat, pretpostavlja se da se hrani planktonom.
