Poaceae (bos. trave) ili Gramineae su velika i gotovo sveprisutna porodica monokotiledonskih cvjetnica, poznatih kao trave[1][2]
U Poaceae se uključuju trave žitarice, bambusi i trave prirodnih i kultiviranih travnjaka i pašnjaka. Trave imaju šuplje stabljije, osim na čvorovima i uske naizmjenične listove u dva reda. Donji dio svakog lista obuhvata stabljiku, formirajući lisni omotač. Sa oko 12.000 vrsta, peti po brojnosti biljnih porodica, nakon Asteraceae, Orchidaceae, Fabaceae i Rubiaceae .[3]
Procjenjuje se da zatravljena područja, kao što su savane i prerije, gdje su dominantne trave, čine 20% od vegetacijskog pokrov na Zemlji. Trave su također važan dio vegetacije u mnogim drugim staništima, uključujući i močvare , šume i tundre.
Trave su ekonomski izuzetno značajna porodica, jer daju životne namirnice od pripitomljenih žitarica, kao što su kukuruz, pšenica, riža, ječam i proso, kao i stočnu hranu, građevinski materijal (bambus, slama I sl.) i gorivo (etanol). Iako se obično nazivaju "trave", morska trava, rogoz i oštrice ne spadaju u ovu porodicu. Trske su red Poales, u Poaceae, kao članice, ali su morske trave članovi reda Alismatales.
Trave uključuju neke od najsvestranijih oblika biljnog života. Postale su raširena pri kraju perioda kreda (period)krede i nađene su u fosiliziranom izmetu dinosaura i (coprolitima), koji je sadržavao razne fitolite, uključujući i trava koje su povezane sa suvremenim rižama i bambusima.[4] Trave su prilagođeni uvjetima u bujnim kišnim šumama, suhim pustinjama, hladnim planinama, pa čak i međuplimnim staništima, a važe kao danas najrasprostranjenije vrste biljaka; trave su vrijedan izvor hrane i energije za sve vrste divljači i organske hrane. Naredni kladogram pokazuje potporodice i približne brojeve vrsta (u zagradama):[5]
Chloridoideae (1600)
Danthonioideae (300)
Micrairoideae (200)
Arundinoideae (50)
Panicoideae (3250)
Aristidoideae (350)
Oryzoideae (110)
Bambusoideae – Bambusi (1450)
Pooideae (3850)
Puelioideae (11)
Pharoideae (13)
Anomochlooideae (4)
Prije 2005. godine, fosilni nalazi su pokazivali da su trava evoluirala od prije oko 55 miliona godina. Nedavni nalazi trava poput fitolita iz krede, dinosaurskim koprolitima su pomjerili datiranje na prije oko 66 miliona godina.[6][7] In 2011, revised dating of the origins of the rice tribe Oryzeae suggested a date as early as 107 to 129 Mya.[8] Odnosi između tri potfamilije: Bambusoideae, Oryzoideae i Pooideae u BOP kladusu su riješeni tako da su međusobno uže povezanije Bambusoideae i Pooideae, nego Oryzoideae .[9]
Stabljike trava su obično cilindrične (rjeđe spljoštene, ali ne i trouglste) i šuplje, povezane čvorovima ili koljencima, odakle rastu sjedeći listovi, čiji rukavac obavija stabljiku. Između stabljike i lista, nalazi se jezičak. Listovi trava su gotovo uvijek naizmjenični i jednostrani i imaju paralelne vene (provodne sudove). Svaki list je diferenciran u u donji omotač koji obavija stabljiku i i oštre, cjelovite (glatke) rubove. Liske mnogih trava su ojačane silikatnim fitolitima, koji obeshrabruju ispašu životinja; neke su dovoljno ošttre da zasijecaju I ljudsku kožu. Membranozni dodatak ili rub dlake zove se ligula, koja na raskrsnici između plašta i sječiva, sprečava vodu ili insekte da prodru u korice između stabljike I lista.
Cvjetovi Poaceae su neugledni i karakteristično raspoređeni u klasiće, od kojih svaki imaobično tri, ali općenito jedan ili više cvjetova. U klasića su dalje grupirani u klasove, a ovi i veće klasove ili metlice. Dio klasa koji nosi cvjetova zove se rahila. Klasić se sastoji od dvije brakteje (ili ponekad i manje) u bazi, pod nazivom pljeve, za jedan ili više cvjetova. Ocvijeće se sastoji od cvijeta okruženog sa dvije pljevice, jedn vanjska lema i jedns unutrašnja palea. Cvjetovi su obično hermafroditni , a kukuruz kao važan izuzetak je anemofilan , što znači da ga oprašuje vjetar.
Cvijetni omotač (periant) se svodi na dvije ljuske, pod nazivom lodikule, koje se proširuju i vežu za širenje lema i palea; oni se uglavnom tumače kao modificirane sepale. Ova kompleksna struktura se može vidjeti na slici na desnoj strani, posmatrajući klasić pšenice (Triticum aestivum). Plod trava je kariopsis ili pšeno, u kojem je sjemenski sloj spojen sa zidom ploda.
Postoje tri klasifikacije ukupnih oblika rasta trava:
Uspjeh trava u adaptivnoj radijaciji počiva na ulozi njihove morfologije u procesima rast u njihovom fiziološkoj različitosti. Većina trava se može podijeliti u dvije fiziološke grupe:
C3 trave se označavaju kao "hladnosezonske" trave, dok C4 biljke podrazumijevaju:
Porodica trava je jedna od najrasprostranjeniji i najobilnijig grupa biljaka na Zemlji. Trave se mogu naći na svim kontinentima, a nema ih samo na centralnom Grenlandu i većini Antarktika.[10][11]
Trave su dominantna vegetacija u mnogim staništima, uključujući i travnjake, pašnjake, livade i stepe. Također se javljaju kao manji dio vegetacije u gotovo svakom drugom kopnenom staništu. Biomi u kojima dominiraju trave su travnjaci. Ako se računaju samo velika, susjedna područja travnjaka, ti biomi pokrivaju 31% površine naše planete. Travnjaci uključuju pampase, stepe i prerije.
Trava osiguravba hranu za ispašu sisara, kao što su stoka, jeleni slonovi, kao kao i mnoge druge životinje, uključujući i insekte i ostale beskičmenjake. Mnoge vrste životinja jede travu kao glavni izvor hrane, a nazivaju se graminivori, koji uključuju goveda, ovce, konje, zečeve i mnoge. Trave također jedu i omnivori ili povremeno čak i oni svaštojedi, koji su prvenstveno mesožderne životinje.
Trave su neobične po tome da se meristem nalazi u blizini dna biljke, pa se brzo oporavie od obrezivanje na vrhu.
Evolucija velikih biljojednih životinja u kenoziku doprinijela je širenju trava. Bez velikih svaštojeda, opožarene površine brzo koloniziraju trave, a sa dovoljno kiše, i mladice drveća. Drveće na kraju istisne najveći dio trave. Gazeći svejedi uništavaju mlado drveće, ali ne i trave.[12][13]
Porodica trava daje vjerojatno najvažnije sirovine za ljudsku ekonomiju. U stvari, oko 70% obradivog zemljišta u svijetu je zasađeno travama, a 50% kalorija čovječanstvo konzumira iz brojnih vrsta trava koje se direktno koriste u hrani, ili indirektno kao stočna hrana za domaće životinje. U uvjetima globalne proizvodnje, četiri najvažnije kulture su trave: šećerna trska (Saccharum officinarum ), pšenica, riža i kukuruz, a ječam i sirak su među prvih 12. S druge strane, nekoliko vrsta trava se koristi u industriji.
Trave uključuju 759 poznatih rodova sa ukupno 11.554 priznatih vrste među kojima su I pšenica, kukuruz, riža, zob i druge žitarice.
|author=
(pomoć) |accessdate=
(pomoć) |journal=
(pomoć) Poaceae (bos. trave) ili Gramineae su velika i gotovo sveprisutna porodica monokotiledonskih cvjetnica, poznatih kao trave
U Poaceae se uključuju trave žitarice, bambusi i trave prirodnih i kultiviranih travnjaka i pašnjaka. Trave imaju šuplje stabljije, osim na čvorovima i uske naizmjenične listove u dva reda. Donji dio svakog lista obuhvata stabljiku, formirajući lisni omotač. Sa oko 12.000 vrsta, peti po brojnosti biljnih porodica, nakon Asteraceae, Orchidaceae, Fabaceae i Rubiaceae .
Procjenjuje se da zatravljena područja, kao što su savane i prerije, gdje su dominantne trave, čine 20% od vegetacijskog pokrov na Zemlji. Trave su također važan dio vegetacije u mnogim drugim staništima, uključujući i močvare , šume i tundre.
Trave su ekonomski izuzetno značajna porodica, jer daju životne namirnice od pripitomljenih žitarica, kao što su kukuruz, pšenica, riža, ječam i proso, kao i stočnu hranu, građevinski materijal (bambus, slama I sl.) i gorivo (etanol). Iako se obično nazivaju "trave", morska trava, rogoz i oštrice ne spadaju u ovu porodicu. Trske su red Poales, u Poaceae, kao članice, ali su morske trave članovi reda Alismatales.