Obična smokva (maloazijska smokva, pitoma smokva, Ficus carica) je veliki listopadni grm ili manje drvo koje potječe iz jugoistočne Azije i područja istočnog Mediterana.
Naraste 3 - 10 m visoko, ali u širinu ide više nego u visinu (4 - 9 m) Ima glatku sivu koru, a listovi su dugi 12 - 25 cm i 10 - 18 cm široki. Plod je dobro poznata smokva dugačka 3 - 5 cm, zelene do ljubičaste boje.
Obična smokva se uzgaja zbog svog jestivog ploda u njenom prirodnom okolišu (na Mediteranu), ali i u drugim područjima sa sličnom klimom npr. Čile, Australija, Južna Amerika i u državama Teksas, Washington i Oregon u SAD-u.
Smatra se da je smokva bila jedna od prvih biljaka koje su bile kultivirane za ljudsku ishranu. Tisuće kultivara (dosta njih ne imenovanih) je bilo razvijeno, ili su se sami razvili kako su ljudi migracijama nosili sjeme u nova područja.
Smokve se mogu konzumirati svježe ili suhe, od njih se može raditi pekmez (npr. SMS pekmez od smokve), koristi se u kozmetici (npr. Dalmatica sa smokvom, Rosal). Višani od smokava rade svoju tradicionalnu slasticu hib.
Što se tiče kozmetičke upotrebe postoje podaci da se i Kleopatra koristila različitim pripravcima od smokve kako bi joj koža uvijek bila mekana...
Obična smokva (maloazijska smokva, pitoma smokva, Ficus carica) je veliki listopadni grm ili manje drvo koje potječe iz jugoistočne Azije i područja istočnog Mediterana.
Naraste 3 - 10 m visoko, ali u širinu ide više nego u visinu (4 - 9 m) Ima glatku sivu koru, a listovi su dugi 12 - 25 cm i 10 - 18 cm široki. Plod je dobro poznata smokva dugačka 3 - 5 cm, zelene do ljubičaste boje.
