Mravinac (mažuran, origan, lat. Origanum), biljni rod od pedesetak vrsta[1] jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica i polugrmova iz porodice usnača (Lamiaceae).
Ime roda Origanum dolazi od grčkih riječi oros (radost) i ganos (planina), i prevodi se kao radost planine[2]. U Hrvatskoj rastu O. vulgare, poznata kao divlji divlji mažuran, origano ili obični mravinac, ljekovita biljka koja ima i insekticidni učinak na mrave i moljce. Druga vrsta poznata u Hrvatskoj je vrtni ili mirisni mažuran (O. majorana), koju zovu i majoran, mirišljavak i brojnim drugim imenima. Njezino eterično ulje ima antibakterijska djelovanja (na pr. E. coli).
žljezdastodlakavi mravinac, sukrugljasti mažuran ili kretski mažuran, podvrsta je divljeg mažurana i raste na južnom primorju Hrvatske, njezin znanstveni naziv je O. vulgare subsp. viridulum (Martrin-Donos) Nyman. Nije priznata za posbnu vrstu, a sinonim joj je O. heracleoticum[3]
Mravinac (mažuran, origan, lat. Origanum), biljni rod od pedesetak vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica i polugrmova iz porodice usnača (Lamiaceae).
Ime roda Origanum dolazi od grčkih riječi oros (radost) i ganos (planina), i prevodi se kao radost planine. U Hrvatskoj rastu O. vulgare, poznata kao divlji divlji mažuran, origano ili obični mravinac, ljekovita biljka koja ima i insekticidni učinak na mrave i moljce. Druga vrsta poznata u Hrvatskoj je vrtni ili mirisni mažuran (O. majorana), koju zovu i majoran, mirišljavak i brojnim drugim imenima. Njezino eterično ulje ima antibakterijska djelovanja (na pr. E. coli).
žljezdastodlakavi mravinac, sukrugljasti mažuran ili kretski mažuran, podvrsta je divljeg mažurana i raste na južnom primorju Hrvatske, njezin znanstveni naziv je O. vulgare subsp. viridulum (Martrin-Donos) Nyman. Nije priznata za posbnu vrstu, a sinonim joj je O. heracleoticum
