Kockavica (Fritillaria) biljni je rod iz porodice ljiljanovki, jednosupnica koja nastanjuje izvantropska područja sjeverne polutke Zemlje. U Hrvatskoj se pojavljuje na prostorima srednje, sjeveroistočne i istočne Hrvatske, a poznato je i nekoliko izoliranih nalazišta s Velebita. [1]
Vrste iz ovog roda imaju lisnatu nadzemnu stabljiku i podzemnu lukovicu. Veliki, zvonasti i poniknuti cvjetovi stoje pojedinačno ili u cvatovima. Često je tamno cvijeće iscrtano »kockasto« poput šahovske ploče. Listovi su uski i izduženi. Plod je tobolac.
U svijetu je poznato preko 100 vrsta, a u Hrvatskoj samoniklo rastu tri vrste. Na vlažnim nizinskim livadama raste ugrožena vrsta obična kockavica (Fritillaria meleagris), koja je zakonom zaštićena. Gorska kockavica (Fritillaria montana) i vitka kockavica (Fritillaria messanensis subsp. gracilis) rastu na gorskim travnjacima. [2] [3]
U Hrvatskoj se povezuje s hrvatskim grbom pa je hrvatski simbol, ali ne i službeni nacionalni cvijet (to je hrvatska perunika). Službeni je cvijet švedske pokrajine Uppland, gdje raste u velikim količinama svakog proljeća na livada.
Kockavica (Fritillaria) biljni je rod iz porodice ljiljanovki, jednosupnica koja nastanjuje izvantropska područja sjeverne polutke Zemlje. U Hrvatskoj se pojavljuje na prostorima srednje, sjeveroistočne i istočne Hrvatske, a poznato je i nekoliko izoliranih nalazišta s Velebita.
