Planinski žutokrug (lat. Vipera ursinii macrops) najmanja je zmija ljutica u Europi i endemska podvrsta Dinarskoga gorja.Rasprostranjen je na visokoplaninskim travnjacima Dinare,Velebita,Troglava,Kamešnice i pojedinih ličkih planina.
Planinski žutokrug može narasti do dužine od 60 cm iako vrlo rijetko narastu preko 55 cm.Ženke su kao i kod nekih drugih zmija veće od mužjaka.Prosječna masa im je oko 100 grama.Baš poput poskoka i riđovke imaju karakterističnu cik-cak šaru na leđima,koja je ponekad razlomljena.Često ih se zamjenjuje sa talijanskom ljuticom i riđovkom.Trbuh im je crne ili bijele boje,ponekad čak i ružičaste sa ili bez pjega.Uzorak na leđima može biti blijedo smeđ,sivkast ili žut sa tamnom šarom.Bokovi su najčešće tamni.Ponekad je moguće da je životinja u potpunosti crna.Planinskoga žutokruga se zbog sličnosti često zamjenjuje za mladu riđovku.
Planinske žutokruge srećemo samo na visinama iznad 900 metara nadmorske visine.Riječ je o zmiji potpuno prilagođenoj životu u planinama.Obitava na visokim,suhim travnjacima,močvarama i kamenjarima.Uz poskoka(lat.Vipera ammodytes) i riđovku(lat.Vipera berus) to je jedina zmija otrovnica prisutna na području Hrvatske.
Uglavnom se hrani paucima i kukcima kao na primjer zrikavcima i skakavcima.Odrasle jedinke hrane se i gušterima kao i malim sisavcima(rovke,poljski miševi,voluharice).Ponekad bi se u želudcu zmije našlo i do 100 skakavaca.Plijen obično gutaju živoga ali ponekad ga ipak prvo otruju.Otrov im uglavnom služi za lakše probavljanje plijena.U zatočeništvu ga se najčešće hrani miševima i štakorima.
Prirodni neprijatelji planinskog žutokruga su ptice grabljivice,divlje svinje,jazavci i poskok.
Zimi hiberniraju pod kamenjem ili korijenjem drveća.Nakon topljena snijega izlaze prvo mužjaci a zatim ženke.Pare se u svibnju a ženke legu žive mlade krajem kolovoza ili početkom rujna.Zadržavanjem jaja u tijelu povećava se vjerojatnost preživljavanja mladunca.Po okotu se izleže dvoje do osam mladunaca.Tek izležene zmije duge su oko 15 cm.Mladim je zmijama potrebno oko tri godine da spolno sazriju.Ženke u prosjeku donose mlade na svijet svake dvije godine.Životni vijek u prirodi nije poznat.
Otrov planinskog žutokruga najslabiji je od otrova svih europskih zmija. Na ljude djeluje poput otrova ose ili pčele. Izaziva lokalnu bol i oticanje mjesta uboda. U osjetljvijih osoba može doći i do povraćanja. Ima citotoksično i manjim dijelom neurotoksično djelovanje. Nikada nisu zablježeni smrtni slučajevi. Blagoga je i mirnoga temperamenta te rijetko napada.
Planinski žutokrug smatra se ranjivom vrstom na IUCNO-ovom crvenom popisu zbog uništavanja staništa uzrokovanog klimatskim promjenama i nestankom paše. Također ga se prodaje na crnom tržištu kao egzotičnog kućnog ljubimca.
Planinski žutokrug (lat. Vipera ursinii macrops) najmanja je zmija ljutica u Europi i endemska podvrsta Dinarskoga gorja.Rasprostranjen je na visokoplaninskim travnjacima Dinare,Velebita,Troglava,Kamešnice i pojedinih ličkih planina.