Polihete (lat. Polychaeta, od grč. poli = mnogo + chaeta = čekinja"muchas quetas") ili mnogočekinjaši, su razred u koljenu Annelida. To je najbrojnija skupina svog razreda, s oko 9.000 opisanih vrsta, a trebala bi biti najprimitivnija, odnosno ona koja najviše podsjeća na izvorni tip koljena. Vodene su životinje, gotovo isključivo morske, karakterizirane su tako što u svakom segmentu nose par parapodija, s dorzalnom grančicom i ventralnom granom, obdarenom brojnim hetama ili čekinjama (koje polihitetama daju ime, doslovno "mnogo čekinja"). Uglavnom su mesožderi pješčanog dna, ali postoje specijalizirani načini da se ishrane u sedimentima, u stilu onoga što kopnene vrste rade s tlom ili filtriraju vodu. Grupa je vjerovatno paraphiletska, od koje proizilaze najspecijaliziranije razredi pripadajućeg koljena. U prošlosti, predački model bio je shvatan, ne samo ostalih anelida, već i artropoda, zbog njihove segmentacije ili nervne anatomije. Rezultati filogenetičke analize molekulskih podataka sumnjaju da člankonožaci potječu izpolihetnih anelida i pokazuju da su annelide povezanije sa mehkušcima. Poznato je oko 8.000 živih vrsta. Polihitete, koji uključuju krpe, crvene crva, crvotoke, morske miševe i druge, su morski crvi koji su poznati po dobro definiranoj segmentaciji tijela. Jedinstveni među annelidima, većina segmenata tijela poliheta nosi par parapodija (ravnih, izrastenih izdanaka) sa setaama ili sitnim čekinjama. Polihite se razlikuju po veličini od nekoliko milimetara do oko 3 m i neformalno su podijeljene u dvije grupe: Errantia, slobodno pokretni oblici i Sedentarija ili sesilni oblici sa cijevima. Glava ima kratke senzoričke izbočine (palčeve) i šipke. Telo je često jarko obojeno. Dijeta se sastoji od sitnih vodenih biljaka i životinja kod nekih vrsta, dok su druge čisto mesožderke. Pol su obično odvojeni; sperma i jajašca se ispuštaju direktno u vodu gdje dolazi do oplodnje. Ličinke su ciliredne i slobodno se kupaju. Kao i kod nekih vrsta mekušaca, rane larve su trohopari. Neke vrste poliheta su hermafroditske (tj. Funkcionalni reproduktivni organi oba spola prisutni su kod jedne jedinke); druge se vrste razmnožavaju pupoljkom, pri čemu se dio tijela odrasle osobe odvaja za stvaranje nove jedinke.
Polihiteti igraju važnu ulogu u prevrtanju sedimenata u moru. Crv palolo (q.v.) koristi se kao ljudska hrana u predjelima Južnog Tihog okeana gdje se u vrijeme uzgoja roji u velikom obilju. Ostale vrste ljudi koriste kao mamac za ribolov.
Veličina većine poliheta kreće se između 5 i 10 cm, ali neke ne dostižu tek 1 mm, a druge prelaze 3 m. Tijelo je uglavnom dugačko i tanko i ima jasnu vanjsku segmentaciju. Mnoge vrste su obojene kriptično, ali neke su i sa jarkim i živopisnim obojenjima. Postoje tri tjelesne regije: prostom i peristom ili kefalna regija (glava), metastom ' ili segmentirano stalo (soma) i pigidij ili rep. Nedostaje im klitelum.
Molekulska filogenetska stabla otkrivaju da poliheti tvore složeno parafilicno grupu u odnosu na ostale grupe kao što su Clitellata, Echiura i Pogonophora. Fosili annelida Cambria složeni su tjelesni polihiteti koji imaju dobro razvijene parapodi i uparene priloge na glavi (palpama), što sugerira da korijen rožnica pokazuje drugačiji rezultat od dobivenog morfološkim stablima. Upoređujući morfologiju fosila s filogenetskom analizom i stavljajući relevantnost na bazalne polihete, dobiveni su sljedeći rezultati (2016):[1]
Annelida (s. lato)Canadia †
Aciculata ErrantiaPhyllodocida (uključujući Myzostomida)
Sedentaria (uključujući Clitellata, Echiura, Pogonophora i ostale polihete)
Ovi rezultati nemaju konsenzus jer različite filogenetske analize pokazuju i druge rezultate koji predstavljaju i sličnosti i važne razlike. Na primjer, druge studije (2015) utvrdile su da su skupine kao što su crvi Sipuncula i simbiotski annelidi Myzostomida i Spintheridae bile među bazalnim polihitima; dok su u sjedećoj kladi Clitellata, Echiura i Pogonophora. S druge strane, grupa Archiannelida ili Haplodrili, koja je sastavljena od annelida meiofauna, bila bi polifiletka i raspršena između Errantia i bazalnih poliheta. Ovi rezultati mogu se sumirati na sledeći način:[2]
Annelida ErrantiaSedentaria (uključujući Clitellata, Echiura i Pogonophora)
Glavni dio klasifikacije je prema radovima Rouse & Fauchald, 1998:[3]
Polychaeta yaikuadalah kelas cacing annelida kang lumrahé urip ning laut. Sakabehané awaké polychaeta ngandhut rambut-rambut kaku utawa setae yabg kang dilapisi kutikula saéngga lunyu lan kaku. Awaké warnané apik, kaya ta ungu jambon. Nggal segmen awaké polychaeta dipirantèni sapasang piranti obah utawa piranti kaggo nglangi kang ingaran parapodia. Piranti iki ugan duwé kagunaan kanggo piranti pernapasan. Sapérangan gedhé ukurané namung 5–10 cm, nanging ana uga sing ciliké kurang saka 1 mm kan ana uga sing nganti 3 m.
Awaké Polychaeta beruas-ruas lan nggal ruas duwé parapodia lan seta. Cacing iki ora duwé sadel (klitelum)
Polychaeta duwweni kelamin kapisah lan ana kang hermaprodit. Perkembangbiakané dilakoni kanti cara sèksual lan aseksual. Pembuahané dilakukoni ning njabané awak lan ana kang ning sajeroning awak. Endhog kang wis dibuahi tukul dadi larva kang disebat trakofora.
Tuladhané jinis Polychaeta kaya ta calm worm, cacing sorong, cacing wawo, cacing palolo, lan cacing nipah.
Polihete (lat. Polychaeta, od grč. poli = mnogo + chaeta = čekinja"muchas quetas") ili mnogočekinjaši, su razred u koljenu Annelida. To je najbrojnija skupina svog razreda, s oko 9.000 opisanih vrsta, a trebala bi biti najprimitivnija, odnosno ona koja najviše podsjeća na izvorni tip koljena. Vodene su životinje, gotovo isključivo morske, karakterizirane su tako što u svakom segmentu nose par parapodija, s dorzalnom grančicom i ventralnom granom, obdarenom brojnim hetama ili čekinjama (koje polihitetama daju ime, doslovno "mnogo čekinja"). Uglavnom su mesožderi pješčanog dna, ali postoje specijalizirani načini da se ishrane u sedimentima, u stilu onoga što kopnene vrste rade s tlom ili filtriraju vodu. Grupa je vjerovatno paraphiletska, od koje proizilaze najspecijaliziranije razredi pripadajućeg koljena. U prošlosti, predački model bio je shvatan, ne samo ostalih anelida, već i artropoda, zbog njihove segmentacije ili nervne anatomije. Rezultati filogenetičke analize molekulskih podataka sumnjaju da člankonožaci potječu izpolihetnih anelida i pokazuju da su annelide povezanije sa mehkušcima. Poznato je oko 8.000 živih vrsta. Polihitete, koji uključuju krpe, crvene crva, crvotoke, morske miševe i druge, su morski crvi koji su poznati po dobro definiranoj segmentaciji tijela. Jedinstveni među annelidima, većina segmenata tijela poliheta nosi par parapodija (ravnih, izrastenih izdanaka) sa setaama ili sitnim čekinjama. Polihite se razlikuju po veličini od nekoliko milimetara do oko 3 m i neformalno su podijeljene u dvije grupe: Errantia, slobodno pokretni oblici i Sedentarija ili sesilni oblici sa cijevima. Glava ima kratke senzoričke izbočine (palčeve) i šipke. Telo je često jarko obojeno. Dijeta se sastoji od sitnih vodenih biljaka i životinja kod nekih vrsta, dok su druge čisto mesožderke. Pol su obično odvojeni; sperma i jajašca se ispuštaju direktno u vodu gdje dolazi do oplodnje. Ličinke su ciliredne i slobodno se kupaju. Kao i kod nekih vrsta mekušaca, rane larve su trohopari. Neke vrste poliheta su hermafroditske (tj. Funkcionalni reproduktivni organi oba spola prisutni su kod jedne jedinke); druge se vrste razmnožavaju pupoljkom, pri čemu se dio tijela odrasle osobe odvaja za stvaranje nove jedinke.
Polihiteti igraju važnu ulogu u prevrtanju sedimenata u moru. Crv palolo (q.v.) koristi se kao ljudska hrana u predjelima Južnog Tihog okeana gdje se u vrijeme uzgoja roji u velikom obilju. Ostale vrste ljudi koriste kao mamac za ribolov.
The Polychaeta or polychaetes are a paraphyletic[1] cless o annelid wirms, generally marine. Each bouk segment haes a pair o fleshy protrusions cried parapodia that bear mony bristles, cried chaetae, which are made o chitin. As such, polychaetes are whiles referred to as bristle wirms. Mair nor 10,000 species are descrived in this cless. Common representatives include the lugwirm (Arenicola marina) an the sandworm or clam wirm Alitta.
The Polychaeta or polychaetes are a paraphyletic cless o annelid wirms, generally marine. Each bouk segment haes a pair o fleshy protrusions cried parapodia that bear mony bristles, cried chaetae, which are made o chitin. As such, polychaetes are whiles referred to as bristle wirms. Mair nor 10,000 species are descrived in this cless. Common representatives include the lugwirm (Arenicola marina) an the sandworm or clam wirm Alitta.
Көп түктүү муунактар (лат. Polychaeta) — муунак курттардын бир классы.
Класата на многучетинести црви или полихети (или Polychaeta, грчки poly = многу, chaeta = четинки, хети) е најраспространетата и најспецијализирана група на прстенести црви која брои околу 5,500 видови. Тие главно се морски животни и во еколошки поглед се поделени на Errantia (подвижни) и Sedentaria (неподвижни) многучетинести црви. Оваа класификација денес не е валидна во таксономски поглед, но е корисна. Подвижните многучетинести црви имаат добро развиени глави и сложени параподии кои ги користат за пливање. Честопати многучетинести црви се грбно-стомачно сплескани.
Повеќето многучетинести црви се гонохористи (постојат мажјаци и женки), меѓутоа некои се секвенцијални хермафродити (што значи дека една единка прво е еден пол, а потоа се менува во друг пол). Размножувањето е често проследено со продукција на специјални модифицирани репродуктивни сегменти кои можат или не можат да станат независни од мајчиниот организам пред парењето. Овие сегменти се уништуваат или умираат за време или одма откако ќе ги испуштат своите гамети.
Повеќето многучетинести црви се долги и тенки со тела изградени од серии на идентични сегменти. На предниот крај на телото се наоѓа сегментот наречен простомиум, а понекогаш по него следува перистомиумот, од кои се состои главата. На задниот крај е пигидиумот од каде се формираат нови сегменти. Но не сите видови се изградени по овој основен план. Постојат и кратки и клопчести видови кои се прекриени со влакна или лушпи и кои воопшто не личат на црви, како морскиот глушец (Aphrodite aculeata).
Кај повеќето многучетинести црви, особено подвижните, главата е добро развиена и на неа се наоѓаат очи, сетилни пипалца и уста. Во устата има хитински вилици и фаринкс кој може да се издолжи надвор од устата. Кај многу од седентарните форми сите овие структури се редуцирани или отсуствуваат. Разликите помеѓу слободните и седентарните форми се рефлектираат и во нервниот систем кој е многу подобро развиен кај слободните видови. Исто така, активните форми имаат добро развиени странични додатоци. Овие додатоци не се вистински нозе и се нарекуваат параподии. Тие содржат свои мускули, нерви и хети. Имаат најразлична намена, но кај слободните форми тие најмногу се користат како органи за движење (локомоција). Кај седентарните видови овие параподии се редуцирани или отсуствуваат. Меѓутоа, седентарните многучетинести црвиобично имаат неколку или повеќе пипалца асоцирани со главата кои помагаат при собирањето на храната (филтерно хранење). Кај некои форми, параподиите на првите два сегменти можат да бидат трансформирани во цирии, долги и тенки додатоци како антените или пипалцата.
Нервниот систем се состои од мозок (односно церебрална ганглија) кој се наоѓа во простомиумот и е поврзан за вентралното нервно стебло и подголточната ганглија преку специјален сет на нерви наречени циркумфарингални конективи. Вентралното нервно стебло е опколено со фибинска маса. Меѓу другото, оваа маса дејствува и како потпора на мускулите кои ги движат параподиите. Вентралниот нерв содржи два вида на нервни фибрили - нормални и џиновски. Џиновските фибрили се користат при брзи маневри на животното. Вентралниот нерв се разгранува на повеќе други нерви во секој сегмент. Кај поактивните слободни форми, секој сегмент има своја мала ганглија, но кај седентарните таа отсуствува.
Крвниот систем е од затворен тип, што значи дека се состои од крвни садови низ кои циркулира крв. Постојат два главни лонгитудинални крвни садови - еден дорзален и еден вентрален. Овие садови имаат кружни мускули околу нив кои ритмично се контрахираат, така што и помагаат на крвта при движењето. Тие исто така содржат и клапи кои и овозможуваат на крвта да тече само во еден правец. Крвта тече од главата кон задниот дел во вентралниот сад и назад, од задниот дел кон главата во дорзалниот сад. Во секој сегмент има неколку странични садови кои се разгрануваат од главните садови. Во првите неколку сегменти тие се трансформирани во странични срца. Крвта на дождовните црви (и анелидите) содржат хемоглобин, што ја прави крвта црвена.
Гасната размена најчесто се случува преку целата телесна површина. Кај подвижните форми, параподиите се особено добро снабдени со крвни садови и се важни органи за гасна размена. Кај седентарните форми, доколку постојат пипалца, тие ја вршат истата функција. Други видови имаат специјални надворешни жабри (Arenicola marina).
Екскрецијата на метаболичките продукти се остварува преку дејството на метанефридиите. Тие се долги извиткани цевчиња кои поседуваат многу цилии кои ја обложуваат нивната внатрешна површина. Крвта и целомската течност влегуваат во метанефридиите, каде хранливите материи, водата и солите се отстрануваат низ нефридиопората. Повеќето телесни сегменти, со исклучок на првите три и последниот, имаат сопствен пар на метанефридии. Нивниот број кај седентарните многучетинести црви може да е редуциран, а кај A. marina тие се наоѓаат само во сегментите од 4 до 9. Нефридиите служат и како органи за осморегулација. Кај видовите кои живеат во слатка вода или средини со различна соленост (како Nereis pelagica), нефридиите се подолги за да им помогнат при поголемиот осмотски потенцијал меѓу телесните течности и течноста од околината во која живеат.
Класата на многучетинести црви или полихети (или Polychaeta, грчки poly = многу, chaeta = четинки, хети) е најраспространетата и најспецијализирана група на прстенести црви која брои околу 5,500 видови. Тие главно се морски животни и во еколошки поглед се поделени на Errantia (подвижни) и Sedentaria (неподвижни) многучетинести црви. Оваа класификација денес не е валидна во таксономски поглед, но е корисна. Подвижните многучетинести црви имаат добро развиени глави и сложени параподии кои ги користат за пливање. Честопати многучетинести црви се грбно-стомачно сплескани.
Повеќето многучетинести црви се гонохористи (постојат мажјаци и женки), меѓутоа некои се секвенцијални хермафродити (што значи дека една единка прво е еден пол, а потоа се менува во друг пол). Размножувањето е често проследено со продукција на специјални модифицирани репродуктивни сегменти кои можат или не можат да станат независни од мајчиниот организам пред парењето. Овие сегменти се уништуваат или умираат за време или одма откако ќе ги испуштат своите гамети.